Izrada Akcijskog plana za zaštitu kolonijalnih vrsta čaplji i bijele žličarke

Ovaj akcijski plan izrađen je u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode i Zavodom za ornitologiju HAZU, projekt je sufinanciran uz pomoć Ministarstva kulture.

Radi se o pticama rodaricama koje su vezane za vlažna i močvarna staništa. U Hrvatskoj od devet zabilježenih vrsta čaplji redovito gnijezdi njih osam, a od dvije zabilježene vrste žličarki redovito gnijezdi samo jedna. Kolonije grade ili na stablima ili u šašu i trsci. Slijedeća karakteristika je nužno prisustvo vode ispod kolonije koja služi kao zaštita od kopnenih predatora sa iznimkom sive čaplje koja kolonije gradi na visokim stablima jasena ili hrasta. Gnijezdeće populacije kolonijalnih vrsta čaplji i žličarke u Hrvatskoj su malobrojne, a broj kolonija po pojedinoj vrsti ne prelazi više od 22.

Sve vrste čaplji osim sive čaplje, te bijela žličarka nalaze se na Crvenom popisu ptica RH s kategorijom ugroženosti EN (većina vrsta) i VU (čaplja danguba i bijela čapljica), te su strogo zaštićene svojte. Sve navedene vrste, osim sive čaplje, nalaze se i na Aneksu I Direktive o pticama, te predstavljaju kvalifikacijske vrste za određivanje NATURA 2000 područja. Siva čaplja je na nacionalnoj razini proglašena zaštićenom svojtom.

Ugroženost ovih vrsta potječe od činjenice da za opstanak zahtjevaju plitka, vlažna staništa bogata plijenom, a koja pod utjecajem ljudskih djelatnosti sve više nestaju ili im se kvaliteta značajno pogoršava. Melioracije i isušivanja vlažnih i močvarnih područja dovode do nestanka pogodnih staništa za gniježđenje i ishranu; intenzifikacija poljoprivrede uz upotrebu pesticida dovodi do opadanja populacija njihova plijena. Mnoge vrste su se u nedostatku prirodnih, prilagodile antropogenim staništima (kao npr. ribnjacima) te postaju predmetom proganjanja zbog kompeticije s Čovjekom. Napuštanje šaranskih ribnjaka i smanjivanje površina pod proizvodnjim ugrožava nacionalnu gnijezdeću populaciju. Njihovo druževno i kolonijalno ponašanje tijekom gniježđenja, ishrane ili noćenja ih dovodi u opasnost jer su takva mjesta lako uočljiva, kako od strane prirodnih predatora tako i od strane ljudi. Kao prave selice, tijekom seobe ih na putu očekuju brojna iskušenja (od krivolova do vremenskih nepogoda), a mnoge, osobito tran-saharske selice, ovise o uvjetima staništa tijekom zimskog perioda.

Rezultati ovog projekta su:

1. Kartiranje kolonija i procjena gnijezdeće populacije:
   U terenskom radu obiđene su gotovo sve kolonije čaplji i žličarki u Hrvatskoj. Uz pomoć GPS-a svaka kolonija je točno locirana. Broju gnijezdećih pari utvrđen je neposrednim brojanjem aktivnih gnijezda ili brojanjem jedinki prilikom ulaska/izlaska iz kolonije ili putem snimanja iz zraka pomoću bespilotnih letjelica.
2. Izrada akcijskog plana zaštite kolonijalnih vrsta čaplji i žličarki:
   Akcijski plan uključuje detaljan opis biologije i ekologije navedenih vrsta, te njihovih zahtjeva za stanišnim uvjetima. Iz toga su definirane tri glavne grupe dionika: Vlasnici i koncesionari ribnjaka, Vodno-gospodarski sektor koji upravlja razinama voda u prirodnim staništima, te Vlasnici i koncesionari šumskih odjela koje sadrže kolonije. Akcijskim planom su određeni ciljevi: povećavanje rasprostranjenosti, raznolikosti i brojnosti gnijezdećih, preletnih i zimujućih populacija čaplji i žličarki do dostizanja kapaciteta njihovih staništa, te daljnje održavanje njihovih populacija dugoročno stabilnima, te mjere i aktivnosti za ostvarenje ciljeva. Mjere i aktivnosti su posebno definirane za zaštitu gnijezdilišta ili odmorišta, hranilišta te zimovališta. One uključuju multi-sektorsku suradnju s dionicima, kao i sektorom zaštite prirode. Nacrt akcijskog plana upućen je Državnom zavodu za zaštitu prirode i Zavodu za ornitologiju na daljnje usaglašavanje.
3. Održavanje radionica sa dionicima:
   U okviru projekta održana je jedna od planirane dvije radionice sa dionicima sa vlasnicima i koncesionarima ribnjaka, uz prisustvo državnih institucija koje se bave zaštitom prirode, te nevladinog sektora. Na radionici su predočene mjere i aktivnosti koje su primjenjive na ribnjacima, a čija provedba bi trebala doprinijeti dodatnoj zaštiti i povećanju populacija čaplji i žličarki. Druga radionica planira se održati s vodno-gospodarskim sektorom (prvenstveno Hrvatskim vodama) koji upravlja razinama voda u prirodnim staništima. Treća radionica će se održati sa šumarima i vlasnicima šumskih odjela u kojima se nalaze kolonije čaplji.

Cijeli izvještaj možete pročitati ovdje.

povratak na novosti