Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode

poštanska adresa: Gundulićeva 19a; HR-31000 Osijek
tel: 031 202 796; mobitel: 095 909 87 53

NOVOSTI I ČLANCI

 

Akcija čišćenja rijeke Glogovnice


Dolina Glogovnice i pogled na Kalnik

Rijeka Glogovnica ima izvorišta na Kalničkom Prigorju nedaleko Apatovca, a njezin tok prolazi u blizini Križevca i nakon nekoliko desetaka kilometara završava u rijeci Česmi. Glogovnica je danas izravnata rijeka, strmih obala i dubokog korita, jednom riječju kanalizirana kao i većina rijeka u Hrvatskoj. U odnosu na nekadašnje rijeke koje su krivudavo tekle površinom svojih poplavnih dolina, danas imaju znatno manju prirodnu i ekološku vrijednost jer njihov brzi protok u dubokom koritu isušuje okolno tlo, a vodostaj je veći dio vremena vrlo nizak.

Jutranji pejzaž

Vodotok Glogovnice

Međutim, gornji dio vodotoka od desetak kilometara nalazi se u poluprirodnom stanju. Korito okruženo livadama i oranicama obraslo je stablima koje pruža utočište bilju, gljivama, kukcima, pticama i sisavcima. Lokalnim ribolovcima je poznato da u tom dijelu rijeke obitavaju riječni rakovi Astacus astacus (strogo zaštićeni**) i sitna riba, pored koje ističu klenove Leuciscus cephalus albus Bonap VU* (zaštićene**) do jednog kilograma težine. Ribolovci su sa druge strane, poput svih ljubitelja prirode koji se dolaze opuštati u ovom zelenilu, miru i cvrkutu ptica, nezadovoljni velikom količinom otpada koji se nakupio u Glogovnici. Zbog toga je 02.04.2011., na prijedlog Tomislava Ivaneka, Športsko ribolovno društvo Križevci organiziralo akciju čišćenja rijeke Glogovnice u dužini od 5 kilometara uzvodno od mosta između Majurca i Vojakovečkog Kloštra. Komunalno poduzeće Križevci izašlo je u susret doniranjem vreća za smeće, jedan član akcije raspolagao je vlastitim traktorom sa prikolicom, a na kraju akcije čekao nas je odličan grah ribolovnog društva. Gopodin Ivanek donirao je zaštitne rukavice i bočice sa vodom, koje su doista bile potrebne! A ja sam se u akciju uključio kao predstavnik Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode.


Otpad u Glogovnici

Vodostaj je varirao od nekoliko centimetara do više od metra unutar korita dubokog oko 5 metara. Zanimljivo je primijetiti da je okolno tlo vrlo pjeskovito, što vrlo lako može loše uticati na mehanizam objektiva na fotoaparatima. Mjestimično se na dnu korita nalazio sloj vodonepropusne ilovače, izbrazdan vodenim tokom. To je istovremeno zapanjujuće čvrst sloj tla. No baš na takvim mjestima moglo se najlakše primijetiti veliki broj tulara (razvojni stadij vodenih kukaca, crvići u čvrstim valjkastim čahurama), kozica i riječnih školjkaša koji su poslije algi i mikroorganizama prva karika u prehrambenom lancu. To pokazuje da je unatoč neposrednoj poljoprivredi sa umjetnim gnojivima, pesticidima, insekticidima i herbicidima, čistoća vode koja dolazi sa obližnjih apatovačkih obronaka vrlo visoka.


Sićušni tulari pričvršćeni za tvrdu ilovaču

Ipak, nakon četiri sata napornog sakupljanja napunili smo prikolicu raznovrsnim otpadom, a prešli smo svega 3,6km. Vrlo dobro smo zapazili da koncentracija otpada raste nizvodno od svakog mosta. Osim toga teži otpad nije daleko otplivao, niti je nestao, bez obzira što mislili oni koji su otpad tamo bacili. Otpad koji se mogao pronaći u mulju, naplavljen na visokim granama i izvan korita sastojao se od:

  • plastičnih i staklenih boca za vodu, sokove, pesticide i motorna ulja
  • karnistera za gorivo
  • plastičnih vreća za gnojivo
  • odjeće i obuće
  • metalnog, keramičkog i glinenog posuđa
  • dijelova bicikala, motora, automobila, pećnica, bojlera
  • plastičnih i metalnih cijevi
  • kablova
  • cigle i crijepova


U nekim slučajevima plutajući otpad nije moguće sakupiti bez poduhvatača i aluminijskih ljestvi zbog velike strmine, dubine i vodostaja

S obzirom da je akcija koncipirana kao radna a ne kao fotografsko-turistička, nemamo puno fotografija prirode, ali smo usputnim promatranjem i osluškivanjem ipak zapazili i prepoznali brojnu floru i faunu.

Biljke uz brojne trave i cvjetnice:

  1. akacija Robinia pseudoacacia
  2. breza Betula pendula
  3. djetelina Anthyllis vulneraria
  4. kukurjek Herzegovinian hellebore NT*
  5. maslačak Tarxacum officinale
  6. ljubičica Viola odorata (zaštićena**)
  7. Repuh Petasites hybridus
  8. šumarica Anemone pulsatilla
  9. topola Tremula
  10. visibaba Galanthus nivalis (zaštićena**)
  11. vrba Salix caprea

Kukurijek

 

Šumarica

 

Repuh

Visibaba

Gljive:

  1. crveni peharček Sarcoscypha coccinea

Kukci, pored pčela, bumbara, raznih pauka - leptiri:

  1. danje paunče Inachis io
  2. obični plavac Polyommatus icarus
  3. kupusov bijelac Pieris brussicae
  4. obični žućak Gonepteryx rhamni
  5. šumska riđa Araschnia levana


Šumska riđa

Sisavci:

  1. dabar Castor fiber NT*
  2. lisica Vulpes vulpes
  3. srna Capreolus capreolus
  4. zec Lepus europeus

Dabarova brana

Dabrovi ponekad ruše i najveća stabla


Dabar je istrijebljen krajem 19. stoljeća radi krzna i vraćen u Hrvatsku krajem 20. stoljeća. Podiže brane kada mu nedostaje minimalnih 30 centimetara vode za poplavljivanje podvodnog ulaza u jazbinu, pri čemu nenamjerno produžava period minimalne vlažnosti tla u okolnom tlu, što iskorištavaju druge vrste. Prehranjuje se drvenastim biljem, može oboriti i najveća stabla. Na desnoj fotografiji stablo je oko jednog metra u promjeru. Bez vodotoka obraštenog stablima ne može preživjeti, kao niti veliki broj drugih zapaženih vrsta.

Vodozemci:

  1. žaba Rana ridibunda

Ptice:

  1. dugorepa sjenica Aegithalos caudatus (strogo zaštićena**)
  2. brgljez Sitta europaea
  3. crnokapa grmuša Sylvia atricapilla (strogo zaštićena**)
  4. crvendać Erithacus rubecula (strogo zaštićena**)
  5. fazan Phasianus colchicus
  6. kos Turdus merula (zaštićena**)
  7. siva čaplja Ardea cinerea (zaštićena**)
  8. siva vrana Corvus corone cornix
  9. svraka Pica pica
  10. škanjac Buteo buteo (strogo zaštićena**)
  11. veliki djetlić Picoides major
  12. velika sjenica Parus major (strogo zaštićena**)
  13. vjetruša Falco tinnunculus (strogo zaštićena**)
  14. zeba Fringilla coelebs (zaštićena**)

Ovaj poduži popis (koji je samo jednokratan, dok bi cjelogodišnji bio višestruko duži) pokazuje opravdanost akcije čišćenja, kao i želju ljudi da svojoj djeci žele život kakav su imali u vlastitom djetinjstvu: slobodan, zdrav i u čistoj prirodi. Zato je dogovoreno da će biti još ovakvih akcija kao dio redovitih aktivnosti SRD Križevci. Nadamo se da će ovakve javne akcije potaknuti i ostale na slične aktivnosti, ali i utjecati na savjest svih onih ljudi koji se žele riješiti otpada.

Jedan od nizinskih šumaraka

Jutarnje sjene

HDZPP daje punu podršku svim ovakvim aktivnostima bez obzira na lokaciju i organizatora. Izvještaj sa ove akcije poslati ćemo Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim prirodnih vrijednosti Koprivničko-križevačke županije sa prijedlogom za odgovarajućim promatranjem prirode i uspostavljanjem mjera zaštite.

Podpredsjednik HDZPP-a
Darko Podravec

*   - oznake stupnja ugroženosti prema IUCN-u
** - stupanj zaštite prema Zakonu o zaštiti prirode i Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim

 


povratak na novosti