Praćenje stanja populacije orla štekavca, patke njorke, vidre i dabra na području ribnjaka Poljana – Konačno izvješće za 2010. godinu

Uredbom Vlade Republike Hrvatske 2007. godine proglašena je Nacionalna ekološka mreža (Narodne novine br. 109/2007). Uredbom je propisano da područjima ekološke mreže izvan zaštićenih područja upravljaju odgovarajuće javne ustanove regionalne samouprave, te je propisana obveza praćenja stanja i prikupljanja podataka u svrhu popunjavanja baze podataka. Osnivanjem Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavnoske županije stekli su se uvjeti za započinjanje monitoringa nekoliko ključnih svojti ptica i sisavaca.

2010. godina je prva godina ovog, nadamo se dugogodišnjeg programa praćenja populacija ovih područja. Ovaj projekt financiran je sredstvima Ministarstva kulture u okviru “Javnog poziva za prijavu projekata iz područja zaštite prirode u svrhu financiranja iz sredstava državnog proračuna raspoloživih u 2010. godini”. Nadamo se da će ovaj projekt i njegovi rezultati koji su prikazani u konačnom izvještaju biti uspješno iskorišteni za uspostavu najvišeg mogućeg stupnja zaštite prirode na promatranom području.

Ribnjaci Poljana smješteni su duž rijeke Ilove od sela Hrastovac do Marinog Sela koja se nalaze na istočnoj strani ribnjaka. Niz od 15 ribnjaka pruža se u pravu sjeveroistok-jugozapad na ukupnoj površini od 1300 hektara. Sa sjeverne strane ribnjaka nalazi se poplavna šuma hrasta lužnjaka Međuvođe, te dio ribnjaka Garešnica koji je izgrađen na mjestu nekadašnje Cigleničke šume. Duž zapadne granice ribnjaka proteže se uređeni inundacijski pojas rijeke Ilove koja je u cijelosti kanalizirana, te ribnjaci Garešnica s ukupnom površinom od 476 ha. S južne i jugo-zapadne strane nalazi se značajni kompleks poplavnih šuma Ilovski i Crni lug, dok se sa istočne strane ribnjaka nalazi Marino Selo sa pripadajućim obradivim površinama Pašnjaci i Potkućnice. Sjeverno od Marinog sela nalazi se manji šumski kompleks Budžak, te obradive površine Hrastovačkog polja koje se proteže između rječica Nova Toplica i Čavlovica sve do sela Hrastovac.

Na opisanom području praćene su i promatrani su Orao štekavac, Patka njorka, Euroazijska vidra i Dabar koji su opisani svojom biologijom, rezultatima istraživanja i preporukama za zaštitu čije detalje možete pročitati u izvješću.

Orao štekavac vrsta je koja se sporo razmnožava i vrlo je ugrožena nepovoljnim promjenama u prirodi, te se nalazi na Crvenom popisu ugroženih ptica. Na promatranom području nađena su svega dva gnijezda, jedno je bilo aktivno korišteno za gniježđenje i hranjenje, a drugo je bilo napušteno zbog dovršnog sijeka cijele šume u kojoj se gnijezdo nalazi. Radi zaštite i osiguranja budućnosti ove vrste na promatranom području predlaže se niz mjera, a među njima je promjena načina gospodarenja šumama.

Patka njorka na promatranim ribnjacima redovito se gnijezdi što je najvjerojatnija posljedica izostanka lovnih aktivnosti. Procijenjeno je gniježđenje više od 100 parova ove vrste, što ove ribnjake svrstava na drugo mjesto poslije Crne Mlake po važnosti za njihovo gniježđenje i prelet. Za njenu zaštitu predlaže se očuvanje staništa, očuvanje ribnjačarske proizvodnje, kontrolu krivolova i ekološki turizam, što bi bilo obuhvaćeno zaštitom područja u statusu Posebnog ornitološkog rezervata i drugim mjerama.

Euroazijska vidra pripada porodici kuna koja se prilagodila životu u vodi u kojoj se prehranjuje uglavnom ribom ali i rakovima, pticama i drugim vrstama. Na svjetskoj razini euroazijska vidra se smatra globalno ugroženom vrstom sisavaca u kategoriji Ugrožene svojte i nalazi se na Crvenom popisu sisavaca (IUCN 2010). U Hrvatskoj ima status Nedovoljno poznate svojte na Crvenom popisu sisavaca Hrvatske (Antolović i sur. 2006). Vidra je Strogo zaštićena svojta sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode. Na promatranim ribnjacima redovito su bilježeni njihovi karakteristični tragovi na brojnim lokacijama, kao i pojedini primjerci. Smatra se da je promatrana populacija sigurna, a preporuča se onemogućavanje projekata regulacije rijeka i prirodnih vodotoka, te uklanjanje prirodne vegetacije o čemu ovisi opstanak vidre.

Dabar predstavlja najvećeg glodavca u Euroaziji koji se prehranjuje zeljastim vodenim biljkama i korom stabala zimi. Zbog svog pregrađivanja vodotoka, dizanjem razine voda i zamočvarivanjem okolnog područja i obaranjem stabala dabra smatraju ključnom ekološkom svojtom u područjima na kojima je prisutan. Promatranjem su zabilježeni njegovi tragovi, kao i same obitelji dabra. Sadašnji lokaliteti pronalaska dabra u Požeško-slavonskoj županiji nisu dio nacionalne ekološke mreže pa se predlaže pokretanje zakonskog postupka za njihovo uvrštavanje u nacionalnu ekološku mrežu, te spriječavanje uništavanje njihovog staništa.

Zahvaljujemo se gosp. mr.sc. Tomislavu Crnjac, ravnatelju Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima Požeško-slavonske županije na osiguravanju financijskih sredstava za provedbu monitoringa, Ribnjacima Poljana d.d. na čelu s direktorom mr.sc. Milanom Božićem, dr. vet. met., što je omogućio neometani pristup ribnjacima i provođenje istraživanja, osobita zahvala ide gosp. Siniši Papaik-u na osiguravanju logističke pomoći cjelokupnom istraživanju, zatim gosp. Dragi Kurucu na logističkoj pomoći i sudjelovanju u dijelu istraživanja populacije dabra. Zahvaljujemo se Javnom poduzeću Hrvatske šume d.o.o., te gđi. Virni Krpan u lociranju postojećih gnijezda orla štekavca, legla dabra, te nesebičnoj pomoći prilikom terenskog rada. U ovom projektu u dijelu terenskog rada sudjelovao je član i Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode – Dario Horvat.

povratak na novosti