Primjedbe na Studiju utjecaja na okoliš „Vjetroelektrana Bila Ploča, općina Orebić“

Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode dalo je Primjedbe i dopune na Studiju utjecaja na okoliš za planirani zahvat „Vjetroelektrana Bila Ploča, općina Orebić“.

Primjedbe se odnose na slijedeće:

1. Nesuklađenost sa prostornim planom, iako Studija navedi da je lokacija zahvata usklanena s prostornim planovima, to grafički prikaz Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije nije tako. Jednako tako, Odredbama za provođenje propisano je da vjetroelektrane treba smjestiti „izvan zona izloženih vizurama vrijednog krajolika, te s mora i zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina“, što nije ispunjeno niti sa kopnene niti sa morske strane. Koliko je nama poznato, strateška procjena utjecaja na okoliš lokacija svih potencijalnih vjetroelektrana na području Dubrovačko-neretvanske županije i poluotoka Pelješca nije nikad napravljena. Što se tiče Prostornog plana općine Orebić, propisuje da je korištenje energije vjetra na lokacijama moguće „na način da konstrukcije ne budu vidljive s mora iz akvatorija cijelog Pelješkog kanala“ što nije ispoštovano.

2. Potrošnja prostora je pretjerana i neracionalna kroz planiranu izgradnja vjetroelektrana na način da se 11 vjetroagregata linearno smješta duž grebena postojećih brda u dužini od sedam kilometara (7000 m). Smatramo da je to potpuno neopravdano i pretjerano s obzirom da je promjer lopatica vjetroagregata između 80-100m.

3. Iako je to zakonom propisano, Studija ne sadržava varijantna rješenja tj. ona samo kao varijante uzima u obzir da li će se vjetropark povezati s jednim ili drugim dalekovodom u blizini (što je sa stanovišta zaštite okoliša i ekološke mreže potpuno nebitno tehničko pitanje).
Umjesto toga, studija bi trebala uzeti u obzir slijedeće varijante:

• Varijanta bez izgradnje planiranog vjetroparka – na koji način bi to utjecalo na postojeću opskrbu električnom energijom
• Varijanta na drugoj lokaciji – da li je iste količine energije moguće proizvesti na drugoj lokaciji
• Varijante različitog pozicioniranja vjetroagregata – da li je vjetroagregate moguće drugačije rasporediti u prostoru

4. Iako su istraživanja ornitofaune bila relativno opsežna, podaci koji se koriste u studiji se ipak mogu smatrati zastarjelima. Jednako tako, nisu napravljena istraživanja mogućih utjecaja vjetroelektrane na seobu ptica, osobito svojti koje sele noću, uključujući i pjevice. Naime, poluotok Pelješac predstavlja vrlo značajno područje Jadranskog seobenog puta  prema Italiji i Sjevernoj Africi. Ovdje nije riječ samo o lokalnim populacijama, već ovaj koridor koriste brojne populacije sjevernih krajeva Srednje i Istočne Europe.
Drugi problem predstavlja izvođenje potpuno pogrešnih zaključaka o tome da planirana vjetroelektrana neće imati značajnog utjecaja na ciljeve očuvanja ekološke mreže što možemo argumentirati slijedećim:

• u studiji se navodi da na lokaciji zahvata boravi manje od 1% nacionalne populacije orla zmijara Circaeetus gallicus i sivog sokola Falco peregrinus te da stoga utjecaj vjetroelektrana neće biti značajan. Međutim, ovaj zaključak je u cijelosti pogrešan. Na području Hrvatske gnijezdi 80-120 pari sivog sokola, te 110-140 pari orla zmijara (ZZO, nepublicirano). Slijedi da 1% nacionalne populacije statistički predstavlja 0,8-1,2 para sivog sokola (praktično je to samo jedan par), te 1,1-1,4 para orla zmijara (što praktično još uvijek predstavlja samo jedan par). S druge strane, novim istraživanjima je dokazano da ptice grabljivice, uključujući orlove i sokolove, ne mijenjaju svoje ponašanje u blizini vjetroparkova. Ptice grabljivice neće aktivno izbjegavati vjetroagregate što rezultira kolizijama sa vjetroturbinama i stradanjima jedinki. Najnovija studija (Bevanger et al. 2010) je pokazala da je prosječna vrijednost kolizije izmenu orlova štekavaca i vjetroagregata iznosila 0,11 orlova po turbini godišnje. Stoga će planiranih 11 vjetroagregata rezultirati stradanjem barem jedne ptice grabljivice godišnje. U situaciji kada imamo vrste poput surog orla Aquila chrisaeetos, sivog sokola i orla zmijara koji su na području zastupljeni samo s jednim teritorijalnim parom (dvije odrasle ptice) očekivano stradanje jedne od njih je potpuno neprihvatljivo. Također treba znati, da u ovom slučaju kompenzacijske mjere nisu moguće jer brojnost navedene tri vrste grabljivica nije uvjetovana nedostatkom mjesta za gniježnenje već količinom dostupne hrane. Iz tih razloga smatramo da predmetna lokacija nije pogodna jer će dugoročno dovesti do uništenja 1% nacionalne populacije barem tri vrste grabljivica.
• U studiji se spominje da neće biti negativnog utjecaja na populaciju sove ušare Bubo bubo jer je ona brojna i široko rasprostranjena vrsta u Hrvatskoj, te rijetka na istraživanom području. Ovaj zaključak je u cijelosti pogrešan. Naime, jednako kao u slučaju dnevnih grabljivica riječ je to tome da je na zapadnom dijelu Pelješca rasprostranjenost i brojnost ovog najvećeg noćnog predatora uvjetovana količinom hrane. Stoga na istraživanom području možemo i očekivati samo 1-2 para ove vrste, što znači da gubitak jedinki i dugoročno opadanje njihovih lokalnih populacija zbog kolizije sa vjetroagregatima nije prihvatljiv.
• U studiji je opisan mogući utjecaj zahvata na seobu škanjca osaša Pernis apivorus i sivog ždrala Grus grus te se zaključuje da se sa primjenom propisanih mjera ublažavanja mogu isključiti značajni negativni utjecaji. Ovaj zaključak je u cijelosti pogrešan. Naime, vrste (i to ne samo dvije navedene nego i čaplje, žličarke, patkarice, pjevice itd.) duž Jadranskog seobenog puta sele u širokom koridoru, te ne postoji niti jedan znanstveni dokaz da one neće seliti i preko područja planirane vjetroelektrane Istovremeno nedostaju relevantni podaci o odvijanju seobe tijekom noći, kao i višegodišnja promatranja koja bi potvrdila navedene zaključke.

5. Izrađivač studije utjecaja na okoliš, trvtka APO d.o.o., je kao što je to navedeno u Studiji, članica HEP grupe. Stoga nije čudno da studija zaključuje da planirani zahvat neće imati negativnog utjecaja na ekološku mrežu, svojte i staništa, te krajobraznu raznolikost.

Planirani zahvat izgradnje Vjetroelektrane Bila Ploča je u izravnoj suprotnosti s odredbama nacionalnog (hrvatskog) zakonodavstva iz područja zaštite prirode i okoliša, kao i preuzetim međunarodnim obvezama vezanima uz zaštitu prirode i održivog gospodarenja. Planirana lokacija zahvata je neprihvatljiva sa stanovišta zaštite nacionalno ugroženih svojti ptica te očuvanja krajobrazne raznolikosti područja. Zahvat će također uzrokovati značajne negativne posljedice na populacije ptica selica iz sjevernijih dijelova Europe, te stoga ima prekograničan utjecaj pri čemu Studija opće nije ocijenila utjecaje na ova područja. Stoga Studija utjecaja na okoliš ne zadovoljava kriterije za dokumente ovog tipa, te treba biti u cijelosti odbačena.

Originalni dokument sa svim detaljima možete preuzeti ovdje.

povratak na novosti