Započinje seoba ždralova na sjever

Ždralovi su ptice koje gnijezde na prostranim ravnicama od Baltičkih obala pa sve do Urala,visoki su oko jednog metra i imaju raspon krila do 230cm. Radi se o pticama selicama - kada im niske temperature i snježni pokrov oduzmu životne uvijete pod nogama, okupljaju se u velike V formacije sa više desetaka ili stotina ptica, kreću na put u više etapa. Seoba započinje u rujnu, a do listopada jedan dio ždralova već stigne na zimovališta do sjeverne Afrike. Drugi dio se zadržava u Panonskoj nizini sve do sredine prosinca i tek će ih hladne zime prisiliti na daljnji nastavak prema jugu.

Ždralovi iznad Našica, 19.12.2010. oko 15 sati, autor: Josip Ledinščak

Da ne ispadne kako su to slabe ptice, treba znati da „u jednom dahu“ prelijeću etape od nekoliko stotina kilometara dnevno. Kada se uzme u obzir da je ljudima veliko opterećenje pretrpjeti vlastite masovne, nervozne i rastrošne seobe na slične udaljenosti u kraćem vremenu i to običnim sjedenjem u svojim vozilima, dok ove i druge ptice to lakoćom obave radom vlastitih mišića, dobije se zanimljiv odnos veličina!

Ždralovi iznad Našica, 19.12.2010. oko 15 sati, autor: Josip Ledinščak

Zna se da ždralovi u potrazi za hranom postepeno napreduju prema sredozemnoj Africi i Aziji, ali s obzirom da su to plahe ptice koje vole osamu, nije lako saznati kojim se točno putevima kreću i gdje su im okupljališta. Stoga se Davorka Kitonić, članica Hrvatskog društvo za zaštitu ptica i prirode u suradnji sa Europskom radnom skupinom za ždralove bavi zaštitom ždralova i njihovih odmorišta. Odmorišta i hranilišta su vrlo bitna za preživljavanje ždralova, a često su pod pritiskom intenzivne poljoprivrede ili drugih vidova uznemiravanja. Osnovni korak je sakupiti informacije o kretanjima ždralova sakupljanjem izvještaja promatrača iz Hrvatske. Ove 2010. godine Hrvatska je dala svoj doprinos sa dvadesetak zapažanja prikazanih na karti (kliknuti na ždralove za uvećanje), što se rezultat sudjelovanja učenika, učitelja, stručnjaka za zaštitu prirode i ostalih promatrača neba iz cijele Hrvatske.

Ali ni ostatak Europe nije mirovao. Posebno se ističu finski i estonski znanstvenici koji na leđa ždralova, poput malih ruksaka, postavljaju satelitske uređaje za njihovo praćenje. Takva oprema uz pomoć satelitske navigacije odredi vlastiti položaj o čemu u određenim vremenskim razmacima radio vezom ili putem e-maila obavještava svog vlasnika. Na taj način moguće je na karti iscrtati put kojim su se ptice kretale i, što je još važnije, saznati mjesta gdje su se ptice zadržavale. Tri su estonska ždrala bila označena satelitskim uređajima: dok je jedan ždral svojom istočnijom rutom puno ranije došao do svog zimovališta u Turskoj, dva ždrala su ostavljali svoje tragove na karti Hrvatske!

Nažalost, druga dva ždrala su imala manje sreće. Jedan (Juula) je nakon putovanja duž cijele Hrvatske ostao u Hrvatskoj i, nažalost uginuo na poljima na području između Zemunika i Škabrnje. Kako su ga pronašli talijanski lovci nije isključeno niti da je ubijen. U svakom slučaju zabilježena su jata od više tisuća ždralova kako prelaze Jadran, a među njima je bio i treći ždral (Ahja) koji se preko Bosne i zapadno od Splita zaputio preko Apeninskog poluotoka i Sicilije prema sjevernoj Africi. Međutim, sreća mu nije bila naklonjena, nego je znatno sjevernije pao u Tirensko more i uginuo.

Od tri Finska ždrala, jedan (zvani Inka) je 16. prosinca iz Vojvodine prešao u Hrvatsku te je zabilježen u Požeškoj kotlini, a već 18. prosinca je preletio preko Hvara prema Italiji da bi 21. prosinca bio zabilježen na zimovanju u Alžiru.

Iz svega se mogu primijetiti slijedeći detalji:

1. Ždralovi su selili duži period kroz studeni i prosinac u više navrata, sukladno promjenama vremenskih prilika u pojedinim regijama u kojima su pojedine skupine ždralova boravile
2. Ždralovi se za vrijeme seobe prehranjuju u nacionalnim parkovima i parkovima prirode, ali i drugim još nezaštićenim područjima koja su ili bi trebale biti dio međunarodne mreže zaštićenih područja, nazvanu Natura 2000
3. Mjesto za prelazak preko Jadrana za ove velike ptice nije ograničeno samo na područje oko Pelješca i Korčule, već ga prelaze u širokom frontu od Velebita do krajnjeg juga

Najveća jata sa više od 1000 ptica zabilježena su kod Vodica 18.12.2010., ali i 19.12.2010. na Korčuli gdje je u rano olujno jutro sletjelo oko 1000 ždralova. Nakon što su se odmorili prijepodne su nastavili put preko Jadrana, a povratak možemo očekivati već u mjesecu ožujku. Stoga vas pozivamo da nam i dalje javljate svoja zapažanja i tako doprinesete širenju znanja o biologiji ovih veličanstvenih ptica!

povratak na novosti