Ribnjaci uz Česmu 2010

Uredbom Vlade Republike Hrvatske 2007. godine proglašena je Nacionalna ekološka mreža (Narodne novine br. 109/2007). Uredbom je propisano da područjima ekološke mreže izvan zaštićenih područja upravljaju odgovarajuće javne ustanove regionalne samouprave, te je propisana obveza praćenja stanja i prikupljanja podataka u svrhu popunjavanja baze podataka.

Osnivanjem Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Bjelovarsko-bilogorske županije stekli su se uvjeti za započinjanje praćenja stanja ribnjaka Sisčani, Blatnica i Narta, područja koja su uvrštena u nacionalnu ekološku mrežu (HR1000009 – Ribnjaci uz Česmu (Sisčani, Blatnica, Narta i Vukšinac) i koja su predložena za upis na listu pan-Europske ekološke mreže NATURA 2000.

2010. godina je prva godina ovog, nadamo se dugogodišnjeg programa praćenja populacija ovih područja. Ovaj projekt financiran je sredstvima Ministarstva kulture u okviru “Javnog poziva za prijavu projekata iz područja zaštite prirode u svrhu financiranja iz sredstava državnog proračuna raspoloživih u 2010. godini”. Nadamo se da će ovaj projekt i njegovi rezultati koji su prikazani u konačnom izvještaju biti uspješno iskorišteni za uspostavu najvišeg mogućeg stupnja zaštite prirode na promatranom području. Također se nadamo da će to biti primjer redovite prakse i na drugim područjima u RH koji zaslužuju odgovarajuću zaštitu.

Ribnjaci Narta, Blatnica i Siščani smješteni su u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji uz rijeku Česmu u dužini od 32 km u pravcu istok-zapad, zauzimaju ravničarski krajolik koji je do polovice 20. stoljeća predstavljao močvarnu poplavnu nizinu rijeke Česme koja se nastavlja na poplavnu dolinu rijeke Save i Lonjskog polja. Nakon regulacije i isušivanja dijela vlažnih područja, ovi ribnjaci predstavljaju zamjenska staništa za prvobitna močvarna područja.

Uzvodno, s južne strane rijeke Česme, nalaze se ribnjaci Narta ukupne površine 670 ha okruženi sa više manjih, ali značajnih šumska kompleksa poplavnih šuma hrasta lužnjaka. Osim ovih šuma, ribnjaci su okruženi manjim privatnim obradivim poljoprivrednim površinama i livadama košanicama. Na ovim ribnjacima proizvodnja ribe je prestala i pod vodom približno je jedna trećina površina radi održavanja biološkog minimuma močvarnih ekosustava, dok se ostala površina održava ispašom stada ovaca.

Ribnjaci Blatnica nalaze se nizvodnije i zauzimaju ukupnu površinu od 290 ha, a na njih se nizvodno nastavljaju ribnjaci Sisčani koji zauzimaju površinu od 386 ha. Proizvodnja ribe na oba ribnjaka je zadnjih dvadesetak godina bila smanjenog obima, a trenutno se povećava iskoristivost i kapaciteti. Ovi ribnjaci su tijekom istraživanja bili u funkciji proizvodnje ribe.

Sjeverno od ovih ribnjaka nalazi se kanalizirana i nasipima utvrđena rijeka Česma te istoimena velika poplavna šuma hrasta lužnjaka duljine 20 i širine 5 km. Prema podacima Odjela za ekologiju Hrvatskih šuma u Bjelovaru više od 50% šumske površine čine stabla starija od 100 godina. Ovaj šumski kompleks je od izuzetnog značaja za gniježđenje orla štekavca i crne rode koji se redovito hrane na ribnjacima. Nažalost, ove šume su ugrožene jednodobnim načinom gospodarenja pri čemu je većina stabala unutar pojedinog odjela iste starosti, te istovremeno dolazi do njihove sječe, a samim time i do gubitka velikih površina starih šuma. Time dolazi i do potpunog nestajanja staništa za gniježđenje vrsta vezanih uz stare šume.

Opširne rezultate ornitološkog promatranja na ribnjacima Siščani i Blatnica, te ribnjaka Narta, na kojima su uočene brojne rijetke i ugrožene ptičje vrste sa nacionalno važnim koncentracijama, možete pročitati u izvješću.

Izvješće sadrži i vrlo važan dio koji se odnosi na opasnosti koje ugrožavaju ovo područje:

Ribnjaci uz Česmu prvenstveno su ugroženi prestankom proizvodnje ribe pri čemu se oni više redovito ne pune vodom te se tako gube vrlo vrijedna vlažna i močvarna staništa za razmnožavanje močvarnih svojti, kao i hranilišta za brojne ptice tijekom seobe ili zimovanja.
Drugi, za sada potencijalni, vid ugroženosti može dolaziti od mogućeg onečiščenja voda rijeke Česme i njenih pritoka. Upuštanjem takvih voda u ribnjake dolazi do opadanja kvalitete samog staništa i time vezanog opadanja populacija onih svojti koje su osjetljive na onečišćene vode (prvenstveno mlađ riba, vodozemci, vodeni kukci itd.).
Treći vid ugroženosti predstavlja provedba lovnih aktivnosti na samim ribnjacima, te osobito korištenje olovne sačme tijekom lova na ptice močvarice i tzv. „sitnu“ divljač. Ova sačma se tijekom lova rasipa po širem području ribnjaka, te predstavlja stalan izvor olova koje može uzrokovati akutno ili kronično trovanje organizama.
Iako nisu dio samih ribnjaka, vrlo važna staništa predstavljaju poplavne šume hrasta lužnjaka u neposrednoj blizini ribnjaka uz Česmu, koja služe kao gnijezdilišta. Ove šume su ugrožene intenzivnim, jednodobnim načinom gospodarenja koje je u isključivoj funkciji proizvodnje drvne mase. Treba biti svjestan činjenice da se dovršnim sijekom tj. čistom sječom takvih odjela na dugo razdoblje (50-100 godina) u potpunosti gube sve prirodne vrijednosti vezane za stare sastojine na vrlo velikim površinama.

Iz svega gore navedenog nameće se zaključak da je za opstanak prirodnih vrijednosti ribnjaka uz Česmu neophodno njihovo punjenje dovoljnim količinama vode, te održavanje ekstenzivne proizvodnje ribe. Stoga izvješće kao mjere zaštite preporučuje:

Punjenje ribnjaka Narta dovoljnim količinama vode. Iako trenutno na ribnjacima Narta nema proizvodnje ribe. Smatramo da bi Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Bjelovarsko-bilogorske županije zajedno s Upravom za zaštitu prirode Ministarstva kulture trebale inicirati dogovor sa Hrvatskim vodama i lokalnom samoupravom da se u ribnjake svako proljeće iz odgovarajućih pritoka i rijeke Česme upuste dovoljne količine vode (dubine do 1 m) radi održavanja i očuvanja biološke raznolikosti vezane za vlažna i močvarna staništa
Održavanje ekstenzivnog načina proizvodnje ribe na ribnjacima Sisčani i Blatnica. Osim redovitog punjenja ribnjaka vodom, glavni način očuvanja prirodnih vrijednosti ovih područja predstavlja održavanje ekstenzivnog načina proizvodnje ribe. U tu svrhu danas već postoje i definirane naknade za održavanje ekoloških vrijednosti, pri čemu Javna ustanova treba samo pratiti da li se one redovito i
isplaćuju.
Prestanak lovnih aktivnosti na ribnjacima i spriječavanje krivolova. Lov uzrokuje ubijanje rijetkih i ugroženih vrsta ptica močvarica, te nepotrebno uznemiravanje većine ptica močvarica, kako lovnih, tako i nelovnih vrsta. Dodatni problem uzrokuje onečišćenje staništa olovnom sačmom. Ovome treba dodati upitne i krajnje kontroverzne podatke o samoj ekonomskoj isplativosti provedbe lova na ribnjacima. Iz tih razloga predlažemo da se ribnjacu uz rijeku Česmu izuzmu iz lovnih površina, te da se lov zabrani u radijusu od 300 m od samih ribnjaka kako bi se spriječilo onečišćenje sačmom.
Zaštita ribnjaka Narta, Sisčani i Blatnica u kategoriji značajnog krajolika. Kako bi se osigurao dugoročni opstanak i zaštita prirodnih vrijednosti ribnjaka uz Česmu predlažemo da Javna ustanova što prije poduzme potrebne korake (izrada stručne podloge, radionice s dionicima i lokalnim stanovništvom) kako bi se cijelo područje nacionalne ekološke mreže formalno zaštitilo u kategoriji značajnog krajolika.
Nastavak redovitog praćenja stanja (monitoringa) na ribnjacima. Ova istraživanja su već ukazala na određene promjene u okolišu koje dovode do opadanja populacija nekoliko vrsta ptica močvarica (osobito na ribnjacima Narta). Iz tog razloga potrebno je nastaviti redovito praćenje stanja ornitofaune ovih ribnjaka, pri čemu ptice služe kao odlični indikatori promjena. Stoga predlažemo da se u županijskom proračunu osiguraju odgovarajuća sredstva za nastavak rada Javne ustanove i nastavak cjelogodišnjeg praćenja stanja ključnih vrsta.
Prestanak jednodobnog načina gospodarenja poplavnim šumama. U cilju dugoročnog očuvanja biološke raznolikosti poplavnih šuma, uključujući i populacije ključnih vrsta poput orla štekavca, crne lunje i crne rode, predlažemo postupno napuštanje jednodobnog načina gospodarenja (što rezultira dovršnim sjekom tj. čistom sječom velikih površina), te prelazak na raznodobno i raznovrsno gospodarenje sukladno ekološkim obilježjima područja. U cilju očuvanja odgovarajućih staništa za gniježnenje i postojećih aktivnih teritorija gore navedene tri svojte, Javna ustanova bi sa Hrvatskim šumama trebala pokrenuti postupak za izuzimanjem odjele koji sadrže teritorije i gnijezda ovih vrsta iz redovnog gospodarenja, te ih prevesti u šume posebne namjene sukladno odredbama Zakona o šumama.

Zahvaljujemo se gsp. Milanu Obranoviću, dipl.ing., ravnatelju Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima Bjelovarsko-bilogorske županije na osiguravanju financijskih sredstava za provedbu monitoringa. HDZPP je zahvalan svojim članovima Manuelu Jacmenoviću i Pavi Puškariću, na pomoći prilikom obavljanja terenskog rada, Darku Podravcu koji je u sklopu ovog projekta održao prva dva predavanja o promatranoj prirodi zainteresiranom lokanom stanovništvu i Tiboru Mikuski, dipl.ing. biologije-ekologije, na stručnoj izradi završnog izvještaja. Moramo se zahvaliti i Ribnjacima 1961 d.o.o. na čelu s direktorom Slavkom Bošnjakom koji je omogućio neometani pristup ribnjacima i provođenje istraživanja.

povratak na novosti