NN MU 6/00

ZAKON
O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE O ZAŠTITI EUROPSKIH DIVLJIH VRSTA I PRIRODNIH STANIŠTA (BERNSKA KONVENCIJA)

Članak 1.

Potvrđuje se Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija), koja je bila otvorena za potpis na Trećoj ministarskoj konferenciji o okolišu u Bernu, 19. rujna 1979., a stupila je na snagu 1. lipnja 1982.

Konvencija je u izvorniku pisana na engleskom i francuskom jeziku.

Članak 2.

Konvencija u izvorniku na engleskom jeziku i u prijevodu na hrvatski jezik glasi:

KONVENCIJA O ZAŠTITI EUROPSKIH DIVLJIH VRSTA I PRIRODNIH STANIŠTA
Bern, 19. rujna 1979. godine

PREAMBULA

Države članice Vijeća Europe i ostale potpisnice,

smatrajući, da je cilj Vijeća Europe uspostaviti veće jedinstvo između svojih članica;

smatrajući, da je želja Vijeća Europe surađivati s ostalim državama u zaštiti prirode;

prepoznajući, da divlja flora i fauna sačinjavaju prirodno nasljeđe estetske, znanstvene, kulturne, rekreacijske, gospodarske i vlastite vrijednosti koja se mora sačuvati i predati budućim naraštajima;

prepoznajući, osnovnu ulogu divlje flore i faune u održavanju prirodne ravnoteže;

bilježeći, da su brojne vrste divlje flore i faune ozbiljno iscrpljene i da nekima od njih prijeti izumiranje;

svjesne, da je zaštita prirodnih staništa vitalna komponenta zaštite i očuvanja divlje flore i faune;

prepoznajući, da zaštitu divlje flore i faune moraju uzeti u obzir i vlade u svojim nacionalnim ciljevima i programima te da se posebno mora uspostaviti međunarodna suradnja za zaštitu migratornih vrsta;

imajući u vidu široke zahtjeve koje postavljaju vlade ili međunarodna tijela za zajedničkim djelovanjem, posebno zahtjeve Konferencije Ujedinjenih naroda za ljudski okoliš iz 1972. godine i zahtjeve Savjetodavne skupštine Vijeća Europe;

želeći posebno pratiti, u području zaštite divljih vrsta, preporuke Rezolucije br. 2., Druge europske ministarske koferencije o okolišu,

sporazumjele su se u sljedećem:

POGLAVLJE I. - Opće odredbe

Članak 1.

1. Svrha ove Konvencije je zaštita divlje flore i faune i njihovih prirodnih staništa, posebno onih vrsta i staništa čija zaštita zahtijeva suradnju više država, te poticanje takve suradnje.

2. Poseban naglasak dan je vrstama kojima prijeti izumiranje i osjetljivim vrstama, uključujući migratorne vrste kojima prijeti izumiranje i osjetljive migratorne vrste.

Članak 2.

Ugovorne stranke će poduzeti potrebne mjere za održavanje populacija divlje flore i faune do razine, ili će ih prilagoditi razini, koja odgovara posebno ekološkim, znanstvenim i kulturalnim zahtjevima, uzimajući u obzir gospodarske i rekreacijske interese, te potrebe podvrsta, varijateta ili formi koje su lokalno ugrožene.

Članak 3.

1. Svaka ugovorna stranka će poduzeti korake, u skladu s odredbama ove Konvencije, u promicanju nacionalnih politika za zaštitu divlje flore, divlje divlje faune i prirodnih staništa, s naglaskom na vrste kojima prijeti izumiranje i osjetljive vrste, posebno endemske, te ugrožena staništa.

2. Svaka ugovorna stranka se obvezuje obratiti pozornost na zaštitu divlje flore i faune u svojim planskim i razvojnim politikama i u mjerama protiv onečišćenja.

3. Svaka ugovorna stranka će poticati obrazovanje i širiti opće informacije o potrebi očuvanja divljih vrsta flore i faune i njihovih staništa.

POGLAVLJE II. - Zaštita staništa

Članak 4.

1. Svaka ugovorna stranka će poduzeti primjerene i potrebne pravne i administrativne mjere u svrhu osiguravanja zaštite staništa divljih vrsta flore i faune, posebno onih navedenih u dodacima I. i II, te u svrhu zaštite ugroženih prirodnih staništa.

2. Ugovorne stranke će u svojim planskim i razvojnim politikama paziti na zahtjeve očuvanja područja zaštićenih temeljem prethodnoga stavka, kako bi se što je više moguće izbjeglo ili smanjilo pogoršanje stanja na tim područjima.

3. Ugovorne stranke se obvezuju obratiti posebnu pozornost zaštiti područja koja su važna migratornim vrstama navedenim u dodacima II. i III., a koja su primjereno smještena u odnosu na selidbene puteve, kao zimovališta, odmorišta, hranilišta, područja za razmnožavanje i područja za mitarenje.

4. Ugovorne stranke se obvezuju primjereno koordinirati svoja nastojanja u zaštiti prirodnih staništa navedena u ovom članku, kada su takva staništa smještena u graničnim područjima.

POGLAVLJE III. - Zaštita vrsta

Članak 5.

Svaka ugovorna stranka će poduzeti primjerene i potrebne pravne i administrativne mjere kako bi se osigurala posebna zaštita divljih vrsta flore, navedenih u Dodatku I. Zabranit će se namjerno branje, skupljanje, rezanje i vađenje s korijenom navedenih biljaka. Svaka ugovorna stranka će zabraniti posjedovanje i prodaju tih vrsta.

Članak 6.

Svaka ugovorna stranka će poduzeti primjerene i potrebne pravne i administrativne mjere kako bi se osigurala posebna zaštita divljih vrsta faune, navedenih u Dodatku II. Posebno će biti zabranjeno sljedeće:

a. svi oblici namjernog hvatanja i držanja te namjernog ubijanja;

b. namjerno oštećivanje ili uništavanje mjesta za razmnožavanje i odmaranje;

c. namjerno uznemiravanje divlje faune, posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih i zimovanja, ukoliko bi takvo uznemiravanje bilo značajno u odnosu na ciljeve ove Konvencije;

d. namjerno uništavanje ili uzimanje jaja iz divljine ili držanje tih jaja, makar bila i prazna;

e. posjedovanje i unutarnja trgovina ovim životinjama, živima ili mrtvima, uključujući preparirane životinje i bilo koji njihov lako prepoznatljivi dio ili derivat, kada to doprinosi učinkovitosti odredaba ovog članka.

Članak 7.

1. Svaka ugovorna stranka će poduzeti primjerene i potrebne pravne i administrativne mjere, kako bi se osigurala zaštita divljih vrsta faune, navedenih u Dodatku III.

2. Svako iskorištavanje divlje faune, navedeno u Dodatku III., bit će ograničeno s ciljem održavanja populacije izvan opasnosti, imajući u vidu zahtjeve članka 2.

3. Poduzet će se sljedeće mjere:

a. sezonska zabrana iskorištavanja i/ili druge odredbe koje će ograničavati iskorištavanje;

b. primjerena privremena ili lokalna zabrana iskorištavanja s ciljem vraćanja zadovoljavajuće populacijske razine;

c. primjerena odredba o prodaji, držanju za prodaju, transportu za prodaju ili nuđenju za prodaju živih ili mrtvih divljih životinja.

Članak 8.

U svezi s hvatanjem ili ubijanjem divljih vrsta faune, navedenih u Dodatku III. i u iznimnim slučajevima, u skladu s člankom 9., vrsta navedenih u Prilogu II., ugovorne stranke će zabraniti upotrebu svih neselektivnih sredstava hvatanja i ubijanja te upotrebu svih sredstava koja mogu prouzročiti lokalno nestajanje ili ozbiljno uznemiravanje populacije tih vrsta, a posebno sredstva navedena u Dodatku IV.

Članak 9.

1. Svaka ugovorna stranka može učiniti iznimke od članaka 4., 5., 6., 7. te od zabrane upotrebe sredstava spomenutih u članku 8., u slučaju da nema drugoga zadovoljavajućeg rješenja i da iznimka neće biti kobna za opstanak dotične populacije:

- radi zaštite flore i faune;

- radi sprječavanja ozbiljnih šteta na usjevima, stoci, šumama, ribnjacima, vodi i drugim oblicima vlasništva;

- u interesu javnoga zdravlja i sigurnosti, zračne sigurnosti ili drugih prevladavajućih javnih interesa;

- u svrhu istraživanja i obrazovanja, ponovnoga naseljavanja (repopulacije), ponovnog unošenja (reintrodukcije), te nužnoga razmnožavanja;

- dopustiti, pod uvjetima oštroga nadzora, na selektivnoj osnovi i ograničeno, uzimanje, držanje i ostalo razborito iskorištavanje nekih vrsta divljih životinja i biljaka u malim količinama.

2. Ugovorne stranke će izvještavati svake dvije godine Stalni odbor o iznimkama koje su napravljene prema prethodnom stavku. Ova izvješća moraju posebno navoditi:

- populacije za koje su načinjeni izuzeci, te ako je moguće, i broj predmetnih primjeraka;

- dopuštena sredstva ubijanja ili hvatanja;

- okolnosti rizika, vremena i mjesta radi kojih je iznimka odobrena;

- upravu, koja je ovlaštena utvrditi kako su nastale takve okolnosti, te donijeti odluku o tome koja se sredstva mogu koristiti, u kojem opsegu i koji će ljudi provoditi takvu odluku;

- primijenjene mjere nadzora.

POGLAVLJE IV. - Posebne odredbe za migratorne vrste

Članak 10.

1. Ugovorne stranke se obvezuju, osim mjera nabrojenih u člancima 4., 6., 7. i 8., uskladiti svoja nastojanja u zaštiti migratornih vrsta, navedenih u dodacima II. i III., a čije se područje rasprostranjenja proširuje i na njihova područja.

2. Ugovorne stranke će poduzeti sigurnosne mjere koje će osigurati da su lovostaj i/ili drugi postupci, koji reguliraju iskorištavanje, ustanovljene u stavku 3.a članka 7., dovoljne i primjerene potrebama migratornih vrsta navedenih u Dodatku III.

POGLAVLJE V. - Dodatne odredbe

Članak 11.

1. U provođenju odredbi ove Konvencije, ugovorne stranke će:

a. surađivati, kada je potrebno, a posebno kada bi to pojačalo učinak mjera navedenih u ostalim člancima ove Konvencije;

b. poticati i usklađivati istraživanja u svrhe ove Konvencije.

2. Svaka ugovorna stranka će:

a. poticati ponovno unošenje (reintrodukciju) zavičajnih divljih vrsta flore i faune, kada to doprinosi zaštiti ugrožene vrste, uz prethodno napravljenu studiju u skladu s iskustvima drugih ugovornih stranaka o djelotvornosti i prihvatljivosti takve reintrodukcije;

b. strogo nadzirati unošenje (introdukciju) nezavičajnih vrsta.

3. Svaka ugovorna stranka će obavijestiti Stalni odbor o vrstama koje su pod potpunom zaštitom na njezinu području, a nisu navedene u dodacima I. i II.

Članak 12.

Ugovorne stranke mogu utvrditi strože mjere zaštite divlje flore i faune i njihovih prirodnih staništa, od onih koje su određene ovom Konvencijom.

POGLAVLJE VI. - Stalni odbor

Članak 13.

1. U svrhu provedbe ove Konvencije osniva se Stalni odbor.

2. Svaka od ugovornih stranaka može biti zastupljena u Stalnom odboru s jednim ili više izaslanika. Svako izaslanstvo imat će jedan glas. U području svoje nadležnosti, Europska ekonomska zajednica ostvaruje svoje pravo glasa brojem glasova jednakim broju njezinih članica koje su ugovorne stranke ove Konvencije; Europska ekonomska zajednica neće moći ostvariti svoje pravo glasa u slučajevima kad dotične države članice ostvaruju svoje pravo, i obrnuto.

3. Svaka država članica Vijeća Europe, koja nije ugovorna stranka ove Konvencije, može biti predstavljena u Odboru kao promatrač.

Stalni odbor može, jednoglasnom odlukom, pozvati bilo koju državu koja nije članica Vijeća Europe i nije ugovorna stranka Konvencije, kao promatrača na jedan od svojih sastanaka.

Bilo koje tijelo ili organizacija, tehnički osposobljeni u zaštiti, očuvanju ili gospodarenju divljom faunom i florom i njihovim staništima, te ako pripadaju u jednu od sljedećih kategorija:

a. međunarodne vladine ili nevladine organizacije ili tijela te nacionalne vladine organizacije ili tijela;

b. nacionalne nevladine organizacije ili tijela koje je država u kojoj im je sjedište, ovlastila za ove svrhe,

mogu obavijestiti glavnog tajnika Vijeća Europe najmanje tri mjeseca prije sastanka Odbora, da žele prisustvovati tom sastanku kao promatrači. Oni će biti primljeni, osim u slučaju da najmanje mjesec dana prije sastanka jedna trećina ugovornih stranaka nije obavijestila glavnog tajnika o svom protivljenju.

4. Stalni odbor će sazivati glavni tajnik Vijeća Europe. Prvi sastanak Odbora bit će održan u roku od godine dana nakon stupanja na snagu Konvencije. Poslije će se sastanci održavati najmanje jednom u dvije godine i uvijek, kada to zatraži većina ugovornih stranaka.

5. Većina ugovornih stranaka činit će kvorum za održavanje sastanka Stalnog odbora.

6. U skladu s odredbama ove Konvencije, Stalni odbor će sastaviti svoj poslovnik.

Članak 14.

1. Stalni odbor odgovoran je za praćenje primjene ove Konvencije. On osobito može:

- procijeniti da li su ovoj Konvenciji uključujući i dodatke, potrebne promjene;

- predložiti ugovornim strankama mjere potrebne za provedbu ove Konvencije;

- predložiti primjerene mjere za obavješćivanje javnosti o aktivnostima koje su poduzete u okviru ove Konvencije;

- preporučiti Ministarskom odboru upućivanje poziva državama koje nisu članice Vijeća Europe da pristupe ovoj Konvenciji;

- predložiti sve, što bi poboljšalo učinkovitost ove Konvencije, uključujući prijedloge sklapanja sporazuma koji bi poboljšali učinkovitost zaštite vrsta ili skupina vrsta, sa državama koje nisu ugovorne stranke Konvencije.

2. Radi obavljanja svojih dužnosti, Stalni odbor može na vlastiti poticaj sazivati sastanke skupina stručnjaka.

Članak 15.

Poslije svakoga sastanka, Stalni odbor će Ministarskom odboru Vijeća Europe podnijeti izvješće o svom radu i o djelovanju Konvencije.

POGLAVLJE VII. - Izmjene i dopune

Članak 16.

1. Svaka izmjena i dopuna članaka ove Konvencije koju predloži neka ugovorna stranka ili Ministarski odbor, priopćit će se glavnom tajniku Vijeća Europe, a on će ih proslijediti najmanje dva mjeseca prije sastanka Stalnog odbora, državama članicama Vijeća Europe, svim potpisnicima, svakoj ugovornoj stranki, svakoj državi pozvanoj da potpiše ovu Konvenciju, u skladu s odredbama članka 19. i svakoj državi pozvanoj da pristupi Konvenciji, u skladu s odredbama članka 20.

2. Stalni odbor razmotrit će svaku izmjenu i dopunu predloženu u skladu s odredbama prethodnog stavka, te će:

a. glede izmjena i dopuna članaka 1. do 12. tekst usvojen tročetvrtinskom većinom danih glasova podnijeti ugovornim strankama na prihvaćanje;

b. glede izmjena i dopuna članaka 13. do 24., tekst usvojen tročetvrtinskom većinom danih glasova podnijeti Ministarskom odboru na odobrenje. Nakon njegova odobrenja, taj će se tekst proslijediti ugovornim strankama na prihvaćanje.

3. Svaka izmjena i dopuna stupa na snagu trideset dana nakon što su ugovorne stranke izvijestile glavnog tajnika o svojem prihvatu.

4. Odredbe stavaka 1., 2.a i 3. ovoga članka primjenjivat će se i na prihvaćanje novih dodataka ovoj Konvenciji.

Članak 17.

1. Svaka izmjena i dopuna Dodataka ove Konvencije, koju predloži neka ugovorna stranka ili Ministarski odbor priopćit će se glavnom tajniku Vijeća Europe, a on će ga proslijediti najmanje dva mjeseca prije sastanka Stalnog odbora, državama članicama Vijeća Europe, svim potpisnicima, svakoj ugovornoj stranki, svakoj državi pozvanoj da potpiše ovu Konvenciju u skladu s odredbama članka 19., te svakoj državi pozvanoj da pristupi ovoj Konvenciji u skladu s odredbama članka 20.

2. Stalni odbor razmotrit će svaku izmjenu i dopunu predloženu u skladu s odredbama prethodnog stavka, te je može usvojiti dvotrećinskom većinom ugovornim stranaka. Usvojeni tekst proslijedit će se ugovornim strankama.

3. Tri mjeseca nakon što ju je usvojio Stalni odbor, osim ako jedna trećina ugovornih stranaka ne istakne primjedbe, svaka izmjena i dopuna stupa na snagu za one ugovorne stranke koje nisu istakle primjedbe.

POGLAVLJE VIII. - Rješavanje spora

Članak 18.

1. Stalni odbor nastojat će olakšati prijateljsko rješavanje bilo kakvih poteškoća koje bi mogle proizići iz provedbe ove Konvencije.

2. Svaki spor između ugovornih stranaka glede tumačenja ili primjene ove Konvencije, a koji nije riješen na temelju odredaba prethodnog stavka ili pregovorima između dotičnih stranaka, bit će podnesen na arbitražu na zahtjev jedne od njih, osim ako se spomenute stranke ne dogovore drugačije. Svaka će stranka imenovati jednog arbitra, a ta dva arbitra imenovat će trećega arbitra. U skladu s odredbama stavka 3. ovog članka, ako jedna od stranaka nije imenovala svojeg arbitra u razdoblju od tri mjeseca od zahtjeva za arbitražu, njega će, na zahtjev druge stranke, imenovati predsjednik Europskog suda za ljudska prava u daljnjem razdoblju od tri mjeseca. Isti će se postupak primijeniti ako se arbitri ne mogu dogovoriti o izboru trećeg arbitra u razdoblju od tri mjeseca nakon imenovanja prva dva arbitra.

3. U slučaju spora između dvije ugovorne stranke od kojih je jedna država članica Europske ekonomske zajednice i ugovorna stranka, druga ugovorna stranka podnijeti će zahtjev za arbitražu državi članici i Zajednici, koje će je zajedno izvijestiti, u razdoblju od dva mjeseca od primitka zahtjeva, hoće li država članica ili Zajednica, ili članica i Zajednica zajedno, biti stranka u sporu. U nedostatku takve obavijesti u spomenutom roku, država članica i Zajednica smatrat će se jednom te istom strankom u sporu u svrhu primjene odredaba koje uređuju osnivanje i postupak arbitražnog suda. Isto se primjenjuje kad se država članica i Zajednica zajedno pojavljuju kao stranka u sporu.

4. Arbitražni sud će sastaviti svoj poslovnik. Svoje odluke će donositi većinom glasova. Njegove odluke su konačne i obvezujuće.

5. Svaka stranka u sporu snosi troškove arbitra kojeg je imenovala, a stranke zajednički snose troškove trećeg arbitra, kao i druge troškove arbitražnog postupka.

POGLAVLJE IX. - Završne odredbe

Članak 19.

1. Ova je Konvencija otvorena za potpisivanje državama članicama Vijeća Europe, državama nečlanicama koje su sudjelovale u njezinoj izradi i Europskoj ekonomskoj zajednici.

Do dana stupanja Konvencije na snagu, ona je također otvorena za potpisivanje svakoj drugoj državi koju pozove Ministarski odbor.

Konvencija podliježe ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju. Isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju polažu se kod glavnog tajnika Vijeća Europe.

2. Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od dana kada su pet država, uključujući barem četiri države članice Vijeća Europe, izrazile svoj pristanak da budu vezane Konvencijom u skladu s odredbama prethodnog stavka.

3. Za svaku državu potpisnicu ili Europsku ekonomsku zajednicu koja naknadno izrazi svoj pristanak da njome bude vezana. Konvencija stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od dana polaganja njezine isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju.

Članak 20.

1. Nakon stupanja ove Konvencije na snagu, Ministarski odbor Vijeća Europe može, nakon savjetovanja s ugovornim strankama, pozvati da pristupi Konvenciji svaku državu nečlanicu Vijeća koja je bila pozvana da je potpiše u skladu s odredbama članka 19, a koja to još nije učinila, kao i svaku drugu državu nečlanicu.

2. Za svaku državu koja joj pristupi, Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od dana polaganja isprave o pristupu kod glavnog tajnika Vijeća Europe.

Članak 21.

1. Svaka država može, u trenutku potpisivanja ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu, odrediti na koje će se područje ili područja primjenjivati ova Konvencija.

2. Svaka ugovorna stranka može, pri polaganju svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu ili kasnije u svako doba, izjavom upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe, proširiti primjenu ove Konvencije na svako drugo u izjavi određeno područje i za čije međunarodne odnose je odgovorna ili u čije ime je ovlaštena preuzimati obveze.

3. Svaka izjava dana prema prethodnom stavku može se, glede svakog područja određenog u takvoj izjavi, povući notifikacijom upućenom glavnom tajniku. Takav otkaz proizvodi učinak prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od šest mjeseci od dana kad glavni tajnik primi notifikaciju.

Članak 22.

1. Svaka država može, u trenutku potpisivanja ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu staviti jednu ili više rezervi za pojedine vrste određene u Dodacima I. do III. i/ili, za pojedine vrste navedene u rezervi ili rezervama, glede nekih sredstava ili metoda ubijanja, hvatanja i drugog iskorištavanja popisanog u Dodatku IV. Nisu dopuštene rezerve opće naravi.

2. Svaka ugovorna stranka koja proširi primjenu ove Konvencije na područje spomenuto u izjavi iz stavka 2. članka 21., može, glede dotičnog područja, staviti jednu ili više rezervi u skladu s odredbama prethodnog stavka.

3. Druge rezerve nisu dopuštene.

4. Svaka ugovorna stranka koja je stavila rezervu na temelju stavaka 1. i 2. ovoga članka može je u potpunosti ili djelomično povući notifikacijom upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe. Takvo povlačenje proizvodi učinak danom kad glavni tajnik primi notifikaciju.

Članak 23.

1. Svaka ugovorna stranka može u svako doba, otkazati ovu Konvenciju notifikacijom upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe.

2. Takav otkaz proizvodi učinak prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od šest mjeseci od dana kad glavni tajnik primi notifikaciju.

Članak 24.

Glavni tajnik Vijeća Europe obavijestit će države članice Vijeća Europe, svaku državu potpisnicu, Europsku ekonomsku zajednicu ako je potpisnica ove Konvencije i svaku ugovornu stranku o:

a) svakom potpisu;

b) polaganju svake isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu;

c) svakom danu stupanja ove Konvencije na snagu, u skladu s odredbama članaka 19. i 20.;

d) svakoj obavijesti primljenoj prema odredbama stavka 3. članka 13.;

e) svakom izvješću sastavljenom u skladu s odredbama članka 15.;

f) svakoj izmjeni i dopuni ili svakom novom Dodatku usvojenom u skladu s člancima 16. i 17. i danu kad izmjena i dopuna ili novi Dodatak stupaju na snagu;

g) svakoj izjavi danoj prema odredbama stavaka 2. i 3. članka 21.;

h) svakoj rezervi stavljenoj prema odredbama stavaka 1. i 2. članka 22.;

i) povlačenju svake rezerve izvršenom prema odredbama stavka 4. članka 22.;

j) svakoj notifikaciji priopćenoj prema odredbama članka 23. i danu kad takav otkaz proizvodi učinak.

U potvrdu toga su potpisani, za to propisno ovlašteni, potpisali ovu Konvenciju.

Sastavljeno u Bernu, 19. rujna 1979. godine, na engleskom i francuskom jeziku, s tim da su oba teksta jednako vjerodostojna, u jednom primjerku koji se pohranjuje u arhiv Vijeća Europe. Glavni tajnik Vijeća Europe dostavit će ovjerene prijepise svakoj državi članici Vijeća Europe, svakoj državi potpisnici, Europskoj ekonomskoj zajednici ako je potpisnica i svakoj državi pozvanoj da potpiše ili pristupi ovoj Konvenciji.

DODACI KONVENCIJI^*
na snazi od 5. ožujka 1998. godine

DODATAK I.
STROGO ZAŠTIĆENE BILJNE VRSTE

DODATAK II.

STROGO ZAŠTIĆENE ŽIVOTINJSKE VRSTE

KRALJEŽNJACI

(Med.) = u Sredozemlju

Ptice

GAVIIFORMES
Gaviidae
sve vrste

PODICIPEDIFORMES
Podicipedidae
Podiceps auritus
Podiceps grisigena
Podiceps nigricollis (caspicus)
Podiceps ruficollis

PROCELLARIIFORMES
Hydrobatidae
sve vrste
Procellariidae
Bulweria bulwerii
Procellaria diomedea
Pterodroma feae
Pterodroma madeira
Puffinus assimilis baroli
Puffinus puffinus
Puffinus yelkouan

PELECANIFORMES
Phalacrocoracidae
Phalocrocorax aristotelis (Med.)
Phalocrocorax pygmaeus
Pelecanidae
sve vrste

CICONIIFORMES
Ardeidae
Ardea purpurea
Ardeola ralloides
Botaurus stellaris
Bulbucus (Ardeola) ibis
Casmerodius albus (Egretta alba)
Egretta garzetta
Ixobrychus minutus
Nycticorax nycticorax
Ciconiidae
sve vrste
Threskiornithidae
sve vrste
Phoenicopteridae
Phoenicopterus ruber

ANSERIFORMES
Anatidae
Anser erythropus
Branta leucopsis
Branta ruficollis
Bucephala islandica
Cygnus bewickii (columbianus)
Cygnus cygnus
Histrionicus histrionicus
Marmaronetta (Anas) angustirostris
Mergus albellus
Oxyura leucocephala
Polysticta stelleri
Somateria spectabilis
Tadorna ferruginea
Tadorna tadorna

FALCONIFORMES
sve vrste

GALLIFORMES
Tetraonidae
Tetrao urogallus cantabricus

GRUIFORMES
Turnicidae
Turnix sylvatica
Gruidae
sve vrste
Rallidae
Crex crex
Fulica cristata
Porphyrio porphyrio
Porzana parva
Porzana porzana
Porzana pusilla
Otididae
sve vrste

CHARADRIIFORMES
Charadriidae
Arenaria interpres
Charadrius alexandrinus
Charadrius dubius
Charadrius hiaticula
Charadrius leschenaulti
Eudromias morinellus
Hoplopterus spinosus
Scolopacidae
Calidris alba
Calidris alpina
Calidris ferruginea
Calidris maritima
Calidris minuta
Calidris temminckii
Gallinago media
Limicola falcinellus
Numenius tenuirostris
Tringa cinerea
Tringa glareola
Tringa hypoleucos
Tringa ochropus
Tringa stagnatilis
Recurvirostridae
sve vrste
Phalaropodidae
sve vrste
Burhinidae
Burhinus oedicnemus
Glareolidae
sve vrste
Laridae
Chlidonias hybrida
Chlidonias leucopterus
Chlidonias niger
Gelochelidon nilotica
Hydroprogne caspia
Larus audouinii
Larus genei
Larus melanocephalus
Larus minutus
Larus (Xenia) sabini
Pagophila eburnea
Sterna albifrons
Sterna dougallii
Sterna hirundo
Sterna paradisaea (macrura)
Sterna sandvicensis

COLUMBIFORMES
Pteroclididae
sve vrste
Columbidae
Columba bollii
Columba junoniae

CUCULIFORMES
Cuculidae
Clamator glandarius

STRIGIFORMES
sve vrste

CAPRIMULGIFORMES
Caprimulgidae
sve vrste

APODIFORMES
Apodidae
Apus caffer
Apus melba
Apus pallidus
Apus unicolor

CORACIIFORMES
Alcedinidae
Alcedo atthis
Ceryle rudis
Halcyon smyrnensis
Meropidae
Merops apiaster
Coraciidae
Coracias garrulus
Upopidae
Upopa epops

PICIFORMES
sve vrste

PASSERIFORMES
Alaudidae
Calandrella brachydactyla
Calendrella rufescens
Chersophilus duponti
Eremophila alpestris
Galerida theklae
Melanocorypha bimaculata
Melanocorypha calandra
Melanocorypha leucoptera
Melanocorypha yeltoniensis
Hirundinidae
sve vrste
Motacillidae
sve vrste
Pycnonotidae
Pycnonotus barbatus v.
Laniidae
sve vrste
Bombycillidae
Bombycilla garrulus
Cinclidae
Cinclus cinclus
Troglodytidae
Troglodytes troglodytes
Prunellidae
sve vrste
Muscicapidae
Turdinae
Cercotrichas galactotes
Erithacus rubecula
Irania gutturalis
Luscinia luscinia
Luscinia megarhynchos
Luscinia (Cyanosylvia) svecica
Monticola saxatilis
Monticola solitarius
Oenanthe finischii
Oenanthe hispanica
Oenanthe isabellina
Oenanthe leucura
Oenanthe oenanthe
Oenanthe pleschanka (leucomela)
Phoenicurus ochruros
Phoenicurus phoenicurus
Saxicola dactiae
Saxicola rubetra
Saxicola torquata
Tarsiger cyanurus
Turdus torquatus
Sylviinae
sve vrste
Regulinae
sve vrste
Muscicapinae
sve vrste
Timaliinae
Panurus biarmicus
Paridae
sve vrste
Sittidae
sve vrste
Certhiidae
sve vrste
Emberizidae
Calcarius lapponicus
Emberiza aureola
Emberiza caesia
Emberiza cia
Emberiza cineracea
Emberiza cirlus
Emberiza citrinella
Emberiza leucocephala
Emberiza melanocephala
Emberiza pusilla
Emberiza rustica
Emberiza schoeniclus
Plectrophenax nivalis
Fringillidae
Carduelis cannabina
Carduelis carduelis
Carduelis chloris
Carduelis flammea
Carduelis flavirostris
Carduelis hornemanni
Carduelis spinus
Carpodacus erythrinus
Coccothraustes coccothraustes
Fringilla teydea
Loxia curvirostra
Loxia leucoptera
Loxia pityopsittacus
Loxia scotica
Pinicola enucleator
Phodopechys githaginea
Serinus citrinella
Cerinus pusillus
Serinus serinus
Ploceidae
Montrifringilla nivalis
Petronia petronia
Sturnidae
Sturnus roseus
Sturnus unicolor
Oriolidae
Oriolus oriolus
Corvidae
Cyanopica cyanus
Nucifraga caryocatactes
Perisoreus infaustus
Pyrrhocorax graculus
Pyrrhocorax pyrrhocorax

Bilješke uz Dodatak II.

3. prosinca 1993. Stalni odbor Konvencije je usvojio sljedeću Preporuku (No. 39 (1993.)):

Stalni odbor Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa temeljem članka 14. Konvencije, preporuča strankama da u svezi s provedbom Konvencije razmotre slijedeće tehničke bilješke. U slučajevima kad je ime vrste promijenjeno u novije ime, stavljena je uz njega zvjezdica, a staro ime je navedeno u zagradama. Brojčane oznake navode se u slučajevima novih taksonomskih izmjena za neke svojte.

1. Mauremys caspica je razdvojena u dvije nove vrste:
Mauremys caspica
Mauremys leprosa (Mauremys caspica leprosa)

2. Coluber jugularis je razdvojena u dvije nove vrste:
Coluber jugularis
Coluber caspicus (Coluber jugularis caspicus)

3. Coluber najadum je razdvojena u dvije nove vrste
Coluber najadum
Coluber rubriceps (Coluber najadum rubriceps)

4. Vipera lebetina je razdvojena u dvije nove vrste:
Vipera lebetina
Vipera schweizeri (Vipera lebetina schweizeri)

5. Salamandra atra je razdvojena u dvije nove vrste
Salamandra atra
Salamandra lanzai (Salamandra atra lanzai)

6. Discus defloratus: Ova vrsta se više ne smatra taksonomski valjanom vrstom budući da je bila opisana temeljem nekoliko primjeraka; danas se smatra da pripada drugoj vrsti roda Discus.

DODATAK III.

ZAŠTIĆENE ŽIVOTINJSKE VRSTE

KRALJEŽNJACI

Ptice

sve vrste koje nisu navedene u Dodatku II.

osim:
Columba palumbus
Corvus corone (corone i cornix)
Corvus frugilegus
Corvus monedula
Garrulus glandarius
Larus argentatus
Larus fuscus
Larus marinus
Passer domesticus
Pica pica
Sturnus vulgaris

DODATAK IV.

ZABRANJENA SREDSTVA I NAČINI UBIJANJA, HVATANJA I DRUGIH OBLIKA ISKORIŠTAVANJA

SISAVCI

zamke
žive životinje koje se koriste kao mamci, oslijepljene ili osakaćene
magnetofoni
električne ubojite ili omamljujuće naprave
umjetne svijetleće naprave
zrcala i druge zasljepljujuće naprave
naprave za osvjetljavanje cilja
optički nišani za noćni lov s mogućnošću elektronskog povećavanja ili pretvaranja slike
eksplozivi1
mreže2
klopke2
otrovi i otrovni ili omamljujući mamci
plinjenje i dimljenje životinjskih skrovišta
poluautomatsko ili automatsko oružje sa spremnikom koji može sadržavati više od dva naboja
zrakoplovi
motorna vozila u pokretu

PTICE

zamke3
ljepak
udice
žive životinje koje se koriste kao mamci, oslijepljene ili osakaćene
magnetofonima
električne ubojite ili omamljujuće naprave
umjetne svijetleće naprave
zrcala i druge zasljepljujuće naprave
naprave za osvjetljavanje cilja
optički nišani za noćni lov s mogućnošću elektronskog povećavanja ili pretvaranja slike
eksplozivi
mreže
klopke
otrovi i otrovni ili omamljujući mamci
plinjenje i dimljenje životinjskih skrovišta
poluautomatsko ili automatsko oružje sa spremnikom koji može sadržavati više od dva naboja
zrakoplovi
motorna vozila u pokretu

SLATKOVODNE RIBE

eksplozivi
vatreno oružje
otrovi
omamljivači
izmjenična struja
umjetne svijetleće naprave

RAKOVI (Decapoda)

eksplozivi
otrovi

1 osim za kitolov
2 ako se koristi za masovno ili neselektivno hvatanje ili ubijanje
3 osim za vrste roda Lagopus sjeverno od 58 N širine.

Članak 3.

Na temelju članka 22. stavka 1., a u svezi s člankom 5. i 6. Konvencije, Republika Hrvatska izražava rezerve za sljedeće vrste:

1. Dodatak I.

- plivajuća nepačka (Salvinia natans) - zaštita se neće primjenjivati na ribnjacima,

- rašac (Trapa natans) - zaštita se neće primjenjivati na ribnjacima,

- sibirska rabarbara (Rheum rhaponticum).

2. Dodatak II.

- divlja mačka (Felis silvestris) - smatrat će se vrstom iz Dodatka III.,

- medvjed (Ursus arctos) - smatrat će se vrstom iz Dodatka III.,

- poskok (Vipera ammodytes) - smatrat će se vrstom iz Dodatka III.

3. Dodatak III.

- ježinac (Paracentrotus lividus).

Članak 4.

Za provedbu ovoga Zakona nadležno je središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu prirode.

Članak 5.

Ovlašćuje se Vlada Republike Hrvatske za donošenje propisa za izvršenje ovoga Zakona.

Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona Konvencija iz članka 1. ovoga Zakona za Republiku Hrvatsku nije na snazi, te će se podaci o njezinom stupanju na snagu objaviti sukladno odredbi članka 30. stavka 3. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora.

Članak 6.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od objave u »Narodnim novinama«.