ČESTO POSTAVLJANA PITANJA

Interesira me dali je hvatanje češljugara pomoću ljepila zbog držanja u zatočeništvu i preprodaje kažnjivo i kolike su kazne. Poznajem ljude koji to neometano rade, te love ptice u Slavoniji i voze ih u Rijeku radi šverca.

Temeljem pravilnika o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (prema Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim od 12.12.2005) češljugar (Carduelis carduelis) nalazi se na popisu strogo zaštićenih domaćih svojti.

Prema članku 85. Zakona o zaštiti prirode (NN br. 70/05) divlje svojte čine:

- primjerci samoniklih biljaka, gljiva i slobodnoživućih životinja te njihovi uzgojeni
primjerci,
- njihovi razvojni oblici (jaja, ličinke, kukuljice, sjemenke, plodovi, miceliji i dr.),
- njihovi dijelovi i derivati,
- i od njih dobiveni lako raspoznatljivi proizvodi.

Zabranjeno je bez opravdanog razloga uznemiravanje, hvatanje, ozljeđivanje divljih životinja, smanjivanje brojnosti populacije divlje svojte (ubijanje, uklanjanje i sl.), uništavanje ili oštećivanje njezinog staništa ili mijenjanje njezinih životnih uvjeta u mjeri u kojoj bi svojta postala ugrožena. Povoljno stanje divljih svojti osigurava se zaštitom njihovih staništa i zaštitnim mjerama za pojedine svojte prema odredbama Zakona.

Divlje svojte koje su ugrožene u smislu Zakona proglašava zaštićenim ili strogo zaštićenim Ministarstvo pravilnikom na prijedlog Državnog zavoda za zaštitu prirode, a na temelju procjene ugroženosti pojedinih svojti i obveza koje proizlaze iz međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka i koji su na snazi.

Pojedina divlja svojta može biti strogo zaštićena na cijelom području Republike Hrvatske ili na pojedinim njezinim dijelovima. Mjere zaštite za strogo zaštićene divlje svojte i mjere zaštite njihovih staništa Ministarstvo propisuje naredbom.

Zabranjeno je branje, skupljanje, uništavanje, sječa ili iskopavanje te trgovina i držanje samoniklih strogo zaštićenih biljaka i gljiva.

Strogo zaštićene životinje zabranjeno je:
- namjerno hvatati, držati i/ili ubijati,
- namjerno oštećivati ili uništavati njihove razvojne oblike, gnijezda ili legla, te područja njihova razmnožavanja ili odmaranja,
- namjerno uznemiravati, naročito u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, migracije i hibernacije, ako bi uznemiravanje bilo značajno u odnosu na ciljeve zaštite,
- namjerno uništavati ili uzimati jaja iz prirode ili držati prazna jaja,
- prikrivati, držati, uzgajati, trgovati, uvoziti, izvoziti, prevoziti i otuđivati ili na bilo koji način pribavljati i preparirati.

Zaštitu uživaju i samonikle biljke i gljive, te divlje životinje koje se nalaze u nacionalnom parku, strogom rezervatu, te u posebnom rezervatu ako se radi o samoniklim biljkama, gljivama, te divljim životinjama radi kojih je područje primarno zaštićeno, kao i sve podzemne životinje, i kad nisu zaštićene kao pojedine svojte, ako aktom o zaštiti toga područja za pojedinu vrstu nije drugačije određeno.

Nenamjerno hvatanje i/ili ubijanje strogo zaštićenih životinja prijavljuje se Ministarstvu. Ministarstvo može dopustiti, na selektivnoj osnovi i ograničeno, uzimanje, držanje i ostalo razumno korištenje nekih strogo zaštićenih divljih svojti u malim količinama pod uvjetima strogog nadzora radi održavanja povoljnog stanja vrste.
Pojedini primjerci strogo zaštićenih divljih životinjskih svojti mogu se držati u zatočeništvu, uzgajati, prodavati i kupovati na temelju dopuštenja Ministarstva i uz Zakonom propisane uvjete.
Nalaznik je dužan obavijestiti najbližu veterinarsku organizaciju i veterinarsku ambulantu privatne prakse i Ministarstvo o pronađenim mrtvim primjercima strogo zaštićenih divljih životinja te primjercima strogo zaštićenih divljih životinja koje su bolesne ili ozlijeđene u mjeri da nisu sposobne samostalno preživjeti u prirodi.
Za istraživanje strogo zaštićenih svojti potrebno je ishoditi dopuštenje na način propisan Zakonom.

I na kraju - ukoliko imate saznanja o djelatnostima pojedinaca ili grupa a u suprotnosti su s gore navedenim, potrebno je isto prijaviti inspekciji zaštite prirode (Odjel za inspekcijske poslove zaštite prirode
Načelnica: Katica Bezuh; tel: 01 4866 137; mob: 098 406 974; e-mail: katica.bezuh@min-kulture.hr.

Ukoliko imate pitanja, molimo da nam se obratite putem kontakt formulara.