Zavod za prostorno planiranje
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja
i graditeljstva
Republike Austrije 20
HR-10000 Zagreb

U Osijeku, 10. lipanj 2007.

Predmet: Primjedbe i dopune na Prijedlog prostornog plana područja posebnih obilježja višenamjenskog kanala Dunav-Sava – dostavlja se

Poštovani,

Planirani višenamjenski kanal Dunav-Sava, ako ikada bude izgrađen, nesumnjivo će predstavljati jedan od najvećih ekoloških, ekonomskih, socio-ekonomskih i geo-strateških promašaja hrvatske Vlade o čemu postoji obilje znanstveno-stručne literature (Jakovac 1999, Schneider-Jacoby 1994, 2002; Hrvatsko šumarsko društvo 2006, itd.).
Tijekom prošlog stoljeća, izgradnja i opravdanje ovog objekta temeljila se na planovima uređenja i osiguranja plovnosti na rijeci Savi do Zagreba pri čemu je kanal bio samo prva faza tog plana.
Danas, u 21. stoljeću, je evidentno da zbog skorog pristupanja Hrvatske Europskoj Uniji, primjene međunarodnih i nacionalnih standarda u zaštiti prirode i okoliša, te cjelokupne ekonomske neisplativosti projekta, neće doći do prvobitno planiranog uređenja rijeke Save.
U tom će slučaju, ako se izgradi, kanal Dunav-Sava postati i ostati «slijepo crijevo» na postojećem plovnom putu duž Dunava koji će eventualno poticati razvoj tranzitnog riječnog prometa kroz Hrvatsku i razvoj postojećih bosanskih riječnih luka, osobito kod Bosanskog Šamca.
Ovaj prvenstveno politički projekt, za kojeg još nisu osigurana financijska sredstva, koji tijekom izgradnje ima za cilj osigurati kratkoročni profit vodno-gospodarskom i uz njega vezanom građevinskom lobiju, dok će dugoročno nastalu štetu u vidu gubitka jednih od najvrijednijih šumskih površina, poremećaja u hidrološkim uvjetima i promjena ili nemogućnosti u obavljanju današnjih djelatnosti osobito osjećati građani građani dviju županija i naselja pored kojih kanal prolazi, već sada s pravom može nositi naziv «Slavonski Obrovac».

Temeljem uvida u Prijedlog prostornog plana područja posebnih obilježja višenamjenskog kanala Dunav-Sava i sudjelovanja na javnoj raspravi održanoj u Vukovaru, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode dostavlja slijedeće primjedbe i dopune:

1. Uvodni dio potrebno je dopuniti detaljnim popisom svih izrađenih studija od 1994. godine do danas, s podacima kada su izrađene i tko su njihovi autori. Također je na kraju 3. poglavlja, a prije poglavlja 4. Odredbe za provođenje potrebno navesti cjelokupni popis korištene literature.
2. Poglavlje 1.1.1. Osnovica za izradu – potrebno je detaljno definirati koji su to stručni timovi sudjelovali u izradi stručnih podloga
3. Poglavlje 1.1.2. Područje obuhvata plana – prikazano područje obuhvata plana od 10.611 ha je u cijelosti nedovoljno jer ne uključuje područje utjecaja ovog objekta na površine koje su njegovom ulogom također predviđene (osobito 173.000 ha površina namjenjenih odvodnjavanju, 33.050 ha namjenjenih navodnjavanju, kao i ukupna površina šuma i retencija (više od 100.000 ha) koje će biti zahvaćene promjenama hidroloških uvjeta. Stoga je područje obuhvata plana potrebno proširiti, osobito površinu kontaktne zone, tako da obuhvaća sve gore navedene površine.
4. Poglavlje 1.1.7. Ostala dokumentacija – navedene tvrdnje potrebno je dopuniti točnim podacima o slijedećem:
1. Tko je izradio studiju utjecaja VKDS na okolinu
2. Tko i kada je izradio istražne radove s monitoringom šumskih ekosustava
3. Tko i kada je izradio studiju vodnih režima i tala na području donjeg toka kanala s monitoringom
4. Tko i kada je izradio projekt pejzažnog uređenja, te
5. Tko i kada je izradio prometnu studiju VKDS
5. Poglavlje 1.2.1. Uloga i značaj KDS u prometnom sustavu Europe i RH – u poglavlju nedostaju podaci o količinama roba i prometa koji se trenutno provoze kroz Hrvatsku postojećim plovnim putem Rajna-Majna-Dunav, te koje količine (i postotak) se od tog prometa pretovara u postojećim hrvatskim riječnim lukama (Vukovar, Osijek) i dalje prevozi kroz Hrvatsku drugim transportnim sredstvima, a kako bi se dokazala tvrdnja da će izgradnjom KDS «mreža naših plovnih puteva i riječni promet dobiti na kvaliteti i važnosti».
6. Poglavlje 1.3.4.5. Poljoprivredne površine – ovo poglavlje potrebno je dopuniti tabličnim prikazom iz kojeg će biti jasno vidljivo kolike površine (iskazane u ha) pojedinih kategorija zemljišta (osobito vrijedno, vrlo vrijedno obradivo tlo itd.) će biti zahvaćeno izgradnjom kanala unutar trase kanala, zoni zahvata te kontaktnom području.
7. Poglavlje 1.3.4.6. Šumske površine - ovo poglavlje potrebno je dopuniti tabličnim prikazom iz kojeg će biti jasno vidljivo kolike površine (iskazane u ha) pojedinih šumskih zajednica će biti zahvaćeno izgradnjom kanala unutar trase kanala, zoni zahvata te kontaktnom području, uključujući retencijske depresije poplavnih šuma hrasta lužnjaka. Tvrdnje iz posljednja dva odlomka poglavlja potrebno je dopuniti odgovarajućim izvorima podataka na temelju kojih se one zasnivaju.
8. Poglavlje 1.3.4.11. Zaštićena prirodna baština – Ovo poglavlje potrebno je dopuniti slijedećim podacima:
1. Odgovarajućim popisom i opisom, uključujući veličine populacija koje će biti zahvaćene kanalom i njegovim utjecajem, svih strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta koje se tamo nalaze (a ne samo nekih kako je sada učinjeno). Osobito su značajne procjene veličine populacija obične vidre, orla štekavca, crne i bijele rode, patke njorke, sivog svračka, dnevnih i noćnih grabljivica, djetlića, crvenog mukača i barske kornjače. U Odredbe za provođenje u čl. 129. potrebno je ugraditi detaljne mjere kojima će se spriječiti opadanje ili nestanak ovih populacija životinja duž planiranog kanala i njegovog kontaktnog područja.
2. Kartom staništa s njihovim prostornim rasporedom, osobito 6 rijetkih i ugroženih ugroženih stanišnih tipova koji su istaknuti na str. 60. Za ove tipove potrebno je navesti i mjere zaštite, te ih detaljno ugraditi u čl. 129. Odredbe za provođenje, sukladno Pravilniku o vrstama stanišnih tipova (Narodne novine br. 7/06). Provođenje ovih mjera mora se uvjetovati čl. 129 odredbi za provođenje.
3. Kartom trenutnog prijedloga hrvatske Nacionalne ekološke mreže (Cro-nen) koja se spominje, ali nije priložena iz koje će se vidjeti prostorni raspored predloženih područja u odnosu na planirani kanal.
4. Iako trenutno nije naveden u prijedlogu Nacionalne ekološke mreže, šumski kompleks Muško ostrvo – Renovica – Merolino – Šiškovka – Orljak - Banov dol predstavlja izuzetno vrijedan prirodan resurs jednakih vrijednosti kao kompleks Spačvanskih šuma, te predstavlja njihov prirodni nastavak prema zapadu. Recentna istraživanja koja su obavili članovi Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode u navedenim šumama utvrdila su prisutnost i gniježđenje orla štekavca (najmanje 2 para), crnih roda, crnih lunja i prisutnost niza strogo zaštićenih vrsta biljaka i životinja. Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode je pokrenulo postupak uvrštanja ovog šumskog kompleksa u Nacionalnu ekološku mrežu. Stoga ovaj kompleks šuma treba odgovarajuće opisati i istaknuti u ovom poglavlju.
5. Slikama prirodnih i krajobraznih vrijednosti, jednako kao što je to učinjeno u poglavlju «Zaštićena graditeljska baština». Pri tome ne mislimo na objavljivanje slika rijetkih i ugroženih vrsta, već pejzaža i krajobraza duž trase, osobito onih koji će izgradnjom kanala zasigrno nestati.
9. Poglavlja 2.1. Osnovni ciljevi i svrha izgradnje kanala, 2.2. Ciljevi prostornog razvoja užeg i šireg prostora, te 2.3. Ciljevi uređenja, racionalnog korištenja i zaštite vrijednosti prostora i okoliša – Vrlo je zanimljiva činjenica da, unatoč navodno izuzetno velikom broju izrađenih studija, u opisu gore navedena tri poglavlja ne može naći niti jedan konkretan podatak, već se opisi svode na deklarativne tvrdnje koje nisu potkrijepljene dokazima (brojkama). Stoga je navedena poglavlja potrebno dopuniti podacima iz feasibility studija koji će jasno pokazati kako i u kojoj mjeri (osobito sociološkoj i ekonomskoj) će izgradnja kanala dovesti do razvoja i unaprijeđenja pojedinih djelatnosti, poput športa i rekreacije (2.2.4), turizma (2.2.5), vodoopskrbe (2.2.7), poljoprivrede (2.2.12), zaštiti prirodne i graditeljske baštine (2.3.2), ali i šumarstva i lovstva.
10. Poglavlje 3.2.1. Podaci o kanalu – osim tehničkih detalja koji su prikazani, navedeno poglavlje potrebno je dopuniti financijskim podacima koliko će koštati:
1. planirana izgradnja kanala
2. planirana izgradnja pratećih objekata
3. planirano saniranje terena nakon izgradnje
4. planirano izmještanje postojećih infrastrukturnih objekata
5. planirano održavanje kanala
6. planirana izgradnja infrastrukture za navodnjavanje i odvodnjavanje (kako bi se ispunile sve tri bitne funkcije kanala)
7. troškovi prilagodbe pravnih subjekata u gospodarstvu dvije županije novim uvjetima u prostoru itd.
11. Poglavlje 3.6.1. Zaštita prirodne baštine – poglavlje se isključivo bavi samo jednim zaštićenim objektom prirode – šumom Kunjevci. Međutim, ovo poglavlje je potrebno nadopuniti podacima o mjerama zaštite svih prirodnih vrijednosti koje se nalaze na trasi kanala i u njegovom kontaktnom području, a koja su navedena u prethodnim poglavljima.

Literatura:

Hrvatsko šumarsko društvo 2006. Kanal Dunav-Sava sa šumarskog stajališta; Promemoria sa skupa održanog u Vukovaru 26. travnja 2006. godine

Jakovac, H. 1999. Mogući utjecaj višenamjenaskog kanala Dunav-Sava na šumske ekosustave; Šumarski list, CXXIII (1-2):63-66.

Schneider-Jacoby, M. 1994. Sava and Drava – Ecological value and future of the two main rivers in Croatia; Periodicum bilogorum, 96 (4):348-356.

Schneider-Jacoby, M. 2002. Kanal Dunav-Sava-Jadran – utopijski plan koji guta sredstva i krajobraz u Hrvatskoj; Šumarski list, CXXXVI (1-2):29-34.

S poštovanjem

Tibor Mikuska

Predsjednik Društva

povratak na novosti