Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode

poštanska adresa: Gundulićeva 19a; HR-31000 Osijek
tel: 031 202 796; mobitel: 095 909 87 53

NOVOSTI I ČLANCI

 

Tračak nade za lešinare?

 

Evropski Parlament izglasao je 24. travnja dopuštenje da se gladnim lešinarima ponudi meso uginule stoke. Lešinari, prirodni čistači, u stanju su leš krave ili ovce očistiti do kostiju za svega nekoliko sati. U zemljama EU bili su ozbiljno pogođeni odredbom da se sva uginula stoka mora ukloniti sa zemljišta.

Odluka omogućuje članicama EU da svojim poljoprivrednicima dopuste uginulu stoku prepustiti lešinarima ako je to sigurno za zdravlje ljudi i životinja. A od nje korist će imati i druge životinje, poput vukova i medvjeda, koji također jedu lešine kad su u prilici.

Novoj odluci prethodio je dogovor Evropske Komisije, Parlamenta i Savjeta koji su zajedno tražili rješenje za "lešinarsku krizu" – uslijed koje su lešinari u potrazi za hranom lutali cijelim kontinentom.

Ariel Brunner, voditelj Odjela za poljoprivredu pri BirdLife International-u rekao je tim povodom: "BirdLife kod odgovornih već dulje vrijeme zagovara ukidanje ove nepotrebne prijetnje za neke od najveličanstvenijih evropskih grabljivica. Stoga smo osobito sretni jer je nekoliko evropskih Parlamentaraca i članova Komisije prihvatilo naš apel i poradilo na prihvaćanju navedene odluke.

Manjkom hrane osobito je bila pogođena španjolska populacija bjeloglavog supa. Gonjena glađu, jata supova prelijetala su tisuće kilometara u potrazi za hranom, sve do Njemačke. Na zaprepaštenje tamošnjeg stanovništva, 2008. godine viđeni su čak nedaleko Brisla. Pomanjkanje hrane pogađa i ugrožene vrste poput španjolskog orla krstaša, supa starješine i bijele crkavice.

Osim toga, i poljoprivrednici će se osloboditi administrativnih teškoća. Više se neće opterećivati nepotrebnim zahtjevom da uklanjaju mrtve životinje s udaljenih gorskih područja. Ptice grabljivice kojima lešine čine veći dio prehrane od toga će imati korist i obavit će korisnu ulogu čistača koju su u planinskim područjima imale oduvijek, štedeći poljoprivrednicima trud, vrijeme i novac. Nadalje, obnovit će se značenje tradicionalnih seoskih mrciništa kao hranilišta lešinara. Neka izolirana mjesta tako mogu postati zanimljiva i turistički, za promatrače ptica.

Ipak, g. Brunner naglašava da je na zemljama članicama provođenje izmjena: "Ovo je važan napredak, ali loše godine još nisu za nama. Zemlje članice odluku tek trebaju provesti u život."

Možemo se samo nadati da će u Hrvatskoj ovakve odluke naići na razumijevanje i potporu. Možda se tada i kod nas oporave izgubljene populacije lešinara i drugih grabljivica.

 


povratak na novosti