| ČESTO
POSTAVLJANA PITANJA
Ukoliko imate pitanja, molimo da nam se obratite
putem kontakt formulara.
Broj telefona na vašoj stranici nije odgovarajući pa sam svoje pitanje o vranama u Krešimirovom parku u Zagrebu uputila Ornitološkom institutu čiji mi je djelatnik
odgovorio na telefonski poziv. On me je nastojao uvjeriti kako će se vrane koje su kresanjem grana stabala u tom parku potjerane iz svog staništa ubrzo snaći, ali mene ipak brine
cijela operacija. Naime, zašto su vrane protjerane iz parka u kojem nisu mogle nikome smetati, budući da ljudi ne žive ispod stabala u parku, već u okolnim zgradama, te one sada
moraju tražiti novo drveće da saviju gnijezda a traže ih u okolnim kvartovima u kojima nema parkova? Ja stanujem u kvartu oivičenom Maksimirskom, Šulekovom, Škrlčevom i Kušlanovom
i vrane ovdje šalju svoje izviđače koji ratuju s dva svračja para što u našim dvorištima žive već nekoliko godina. Nisam sigurna da će se vrane zbog kresanja drveća u Krešimirovom
parku odseliti iz Zagreba, prije bih rekla da će se preseliti na novu adresu gdje će vjerojatno biti veća nevolja negoli su bile u parku. Imate li vi nekog utjecaja na odluke
prisilnog iseljavanja vrana, kao što je ta u Krešimirovom parku?
Zanima me da li mogu iz Europske unije, kupiti jaja ukrasnih kokoši, papagaja, jer vidim da se slobodno tamo prodaju.
Ne radi se o komercijalnoj svrhi već čisto iz hobija.
Na električnom stupu kraj moje kuce u Sv. Križ Začretje godinama dolaze rode. Ove godine imale su četvero mladih. 22.8.2009.
otišle su sve osim jedne. Da li je ona nenamjerno ostavljena, da li će se priključiti nekim drugim rodama pri odlasku, ako ne što učiniti?
Imam jedno pitanje..... radim na graničnom prijelazu i imala sam slučaj da sam kod stranke pronašla glavu krokodila obrađenu kao suvenir... to nije bilo veliko,
činilo se kao beba krokodil.... pokazala sam veterinaru, ali on ništa nije reagirao....... zanima me da li se na takve stvari kad se pronađu treba reagirati tj. da li je bitna količina,
jer ispalo je da je to samo jedan kom., pa da i to nije "valjda" neka vrijednost..... ja osobno ne vidim koja je razlika napraviti novčanik od krokodila ili imati njegovu glavu kao
suvenir, meni je to jednako vrijedno........
Više godina iznad roditeljske kuće, gnijezde mi se ptičice iznad stepenica od ulaza. Tamno smeđe su tijelom ali im je rep boje hrđe, dakle neka vrsta
između svijetlosmeđe i smeđe. Selice su i godinama se vraćaju u isto gnijezdo. vretenestaste su građe i najsličnije što sam našla na internetu je vrsta pod eng. nazivom:
"Black Redstart". Voljela bih saznati točno o kojoj se vrsti radi i da li je zaštićena.
Imam i par lastavica pa me interesira iz kojeg razloga rade drugo gnijezdo,
jer ga nisu radile 20-tak godina i svake se također godine vraćaju. Napravili smo im i prije nosače da im olakšamo ali do ove godine nisu se njima koristile.
Javljam se iz Brodskog Stupnika. Imamo jedan par roda koje žive na dimnjaku zgrade stare škole. Ove godine su se vratile,
međutim uopće ih ne vidimo u gnijezdu - u gnijezdu je izrasla trava - mislio sam da će one to očistiti ali nisu. Trebamo li mi očistiti gnijezdo - lokalni DVD
bi to napravio ili da ne diramo?
Da li je zakonom dozvoljen uzgoj i držanje ptica grabljivica (npr. orao, sokol) na području Zagrebačke županije, u gradu
Zagrebu i Sv.Ivan Zelini. Ako da, gdje se može nabaviti te ptice?
Kome da se obratim u vezi uništenog rodinog gnijezda? Gnijezdo se nalazi na starom stupu za el. vodove i ove zime se urušilo.
Sav materijal koji ga je sačinjavao se nalazi u podnožuju. Da li postoji neka udruga ili državno tijelo koje se bavi tim stvarima? Ako vas zanimaju detalji,
napravio sam i par fotografija samog mjesta.
Već duže vremena u Bakarskom zaljevu, točnije u Bakarcu, boravi prekrasan labud. Čak je i
relativno pitom, naučivši koristiti svoju ljepotu za preživljavanje. Naime, kako prometnica u Bakarcu prolazi tik do mora te je
upravo tamo moguć prvi izravni kontakt s njime za one koji dolaze iz unutrašnjosti kontinenta, neodoljiv je prizor vidjeti njega,
onako bijelog, kako plovi tirkiznim morem... I većina putnika se tu zaustavi te mu ima nešto za ponuditi, a on to vrlo rado prima.
No, ovih dana, točnije: na Božić, idući za Senj, vidio sam da mu je oko vrata, nisko, pri samom korijenu, postavljen neki prsten
širine cca 10 cm, zapravo nekakva plastična traka, na kojoj piše 38 AO, ili tako nešto. Budući da sam ovih dana prilično često
onuda prolazio, nisam mogao ne zamijetiti da mu ta traka strahovito smeta: previše je stegnuta, te ju on neprestano pokušava
kljunom skidati, a i vrat iznad te trake - prema glavi - nije mu više onako sniježno bijeli, vjerojatno zbog poteškoća što mu
traka pravi za održavanje perja na tome dijelu. Moja su pitanja: da li se zna tko je labudu mogao postaviti tu oznaku, čemu ona
služi i da li je moguće drugačije ga označiti, budući da mu ovako postavljena oznaka strašno smeta.
U blizini Bjelovara u selu Narta postoji stari tok rijeke Česme iznad koje prolazi dalekovod. Ove godine prilikom slijetanja na vodu labudovi su se zalijetali u žice dalekovoda i pritom ih je ubijala struja. Koliko mi je poznato u zadnje vrijeme su se ubila četiri
(tri mlada i jedan veliki mužjak). Na koji način zatražiti od HEP-a postavljanje bova na žice da bi ptice vidjele da im prijeti opasnost.
Našla sam vrapca koji nije mogao da leti. Jedna noga mu je slomljena, a krilo povrijeđeno. Kod mene je već pet dana. Hranila sam ga hljebom i vodom i činilo mi se da se oporavlja, ali danas nije ništa jeo. Zanima me kako mu još mogu pomoći i čime da ga hranim da bi prije ozdravio.
U Crikvenici sam fotografirao (28.09.2008.) prestenovanog galeba. Kome da pošaljem fotogarfiju? Koga može interesirati? Na prestenu je oznaka S6HK.
Imam jedan problem i voljela bih da mi pomognete. Naime, moja majka živi u Rijeci, konkretno Trsat, koji se vodi kao uže gradsko središte. Živi u obiteljskoj kući gdje na izoliranom dijelu okućnice ukupne površine cca. 300-400 m2, moja majka kao kućne ljubimce (dakle, ne za prehranu, uzgoj ili prodaju) drži ptice od kojih većina predstavlja egzotične vrste kineskih kokica, purana. Svaka od navedenih vrsta je u paru i kod moje majke se već nalaze u prosjeku pet do šest godina. Do sada nije bilo nikakvih problema sa susjedima, čak dapače cijelo susjedstvo bilo je oduševljeno idejom da istima u blizini borave raznorazne ptice sa i to u više nego li adekvatnim uvjetima. Međutim, nakon posljednje svađe sa susjedom isti je navedene činjenice službeno i formalno prijavio nadležnom komunalnom redaru. Kako se radi o području grada koje je klasificirano kao uže središte, premda se u naravi radi o području gdje nema visokostambenih zgrada, već veliki gradski park i tek jedan susjed, komunalni redar je mojoj majci odredio rok u kojem bi ista trebala ili preseliti ili eutanizirati svoje ljubimce. Kako se u konkretnoj situaciji odista radi o kućnim ljubimcima koji svako ima svoje ime, to ovim putem umoljavam Naslov da mi pomogne, na koji način i pod kojim uvjetima bi se moglo legalizirati držanje ptica u navedenoj sredini. Napominjem da se radi o Gradu Rijeci, konkretno dijelu pod nazivom Trsat, da nitko od prolaznika nikada nije imao nikakvih primjedbi, kao i da su uvjeti života ptičica više nego li adekvatni.
Moj pas je ulovio malog vrapca u dvorištu (u dvorištu na drvetu ima oko 3-4 gnezda). Izvadila sam joj iz njuške ali ne znam šta činiti sa njim. Ne znam iz kojeg gnezda je. (Mali je ali je znao leteti.) Sad je mokar i ne može da leti, i jako je uplašen. Čime da ga nahranim i šta da radim sa njim? Kako da mu dam vode?
Zanima me postoji li nekakav određeni razlog zbog kojega rode svijaju gnijezda na visokim i izoliranim dimnjacima i sličnim nedostupnim mjestima?
Jučer poslijepodne sam pokraj svoje zgrade (Siget) primijetila ženku kosa sa spuštenim desnim krilom, ali je imala i kljunić pun kukaca, pa sam pretpostavila da hrani mladunce i da je u redu te da joj krilo tako stoji ili zbog pera koje treba ispasti ili jer je sparno. No, sinoć na povratku kući nakon ponoći, ponovno sam je vidjela na otprilike istom mjestu, trčkarala je oko grmlja i vidjela sam da ne može letjeti. Nije mi naravno dala da joj priđem. I jutros je još bila tamo, odnijeli smo joj hrane, premda s nalaženjem hrane izgleda nema problema, po jučerasnjem ponašanju izgleda da čak i tako ozlijeđena hrani mlade, a i jedan mužjak je bio u blizini. Htjela bih je uhvatiti i odnijeti veterinaru, ali ne znam kako a da je ne ozlijedim. Ako ostane vani, sigurno neće još dugo poživjeti jer će je već pojesti mačka ili druga ptica, a pretpostavljam tj. nadam se da bi, ako je odnesem, mladunci preživjeli čak i ako ih hrani samo mužjak.
Živim u Zagrebu u Jurjevskoj ulici. Na balkonu imamo kućicu u kojoj ostavljamo pticama hranu. Postava je standardna: sjenice, brgljezi, crvendaći, djetlići, kosovi... No zadnjih 7 dana u posjet nam stižu i tri zlatne vuge. Šaljem Vam pitanje jer im je ponašanje izuzetno neobično. Ne jedu ništa od hrane koju ostavljamo (sjemenke i orasi), nego satima stoje na ogradi balkona i svakih pola minute se zalete u staklo na balkonskim vratima. Otvorili smo vrata jer smo imali osjećaj kao da želi ući. Tada dolete do ulaza u kuću i opet se vrate na ogradu, malo odpjevaju i ponovno ista scena.
Zanima me znate li što može uzrokovati ovakvo neobično ponašanje i što zapravo žele?
I'm Francesco Mascia and I'm working with the Sardinian Ornithological Group, Sardinia/Italy. I would like to receive more information about the most recent checklist of the birds of Croatia. Could you forward me the bibliographical references of th latest bird list of our country?
Živim u Nuštru u blizini Vinkovaca. Da li znate kako to da ove godine na ovom području gotovo da i nema lastavica. Jeste li možda na ovom području zabilježili neke podatke koji govore tome prilog?
Lastavice redovito svijaju gnijezdo u našoj redionici u Gradini blizu Vrsara (Istra). Ove godine je palo. Četiri ptića su se našla na podu. Stavili smo ih u kutiju od kartona, pričvstili na isto mjesto i mama i tata su ih počeli hraniti. Danas su prvi put letjeli. Možda je to normalno, a možda i nije da laste ne napuštaju mlade u sličnim okolnostima, no baveći se njima cijeli tjedan primjetio sam da obe laste imaju markice na nogama, jedna čak dvije. E sad me zanima što i da li ja mogu nešto učiniti glede markica ili Vi imate neku uputu ili nešto treće. Slikao sam ih i mogu i sliku poslati, ako Vas zanima.
Na Trgu Ivana Kukuljevića u Zagrebu, Španskom našao sam goluba s slomljenim krilom. Što da radim?
Imam jedan veeeliki problem. Na samoj gredi iznad kuhinjskih vrata već se nekoliko godina naseljava par
ptičica, i ove godine su ponovno izgradile gnijezdo i nose hranu. To znači da će biti mladi. Kako moramo na ta vrata izlaziti, ako su tamo uplaše se
i čekaju na zidu da se ode. Pokušavamo što tiše zatvarati vrata ili se maknuti ako vidim da dolijeću. Ali kako ih naviknuti da se ne boje?
Ne znam koje vrste je pticica. Izgleda ovako: Ptičica sitnija od vrapca, sivkaste boje, ima malo duže tanke nožice, i jedino malko duži rep koji je hrdjave boje.
Fotografirati sam pokušala, ali čim nekoga vide, odlete.
Molim, kako ih sačuvati, jer se prije dvije godine obnavljao krov i mladi su uginuli jer nisu dobivali hranu, što nas je veoma ražalostilo.
Slijedeće godine nisu dolazile, i sada su opet tu sa novim gnijezdom.
U selu Grančari, Brezovica, blizu Zagreba se treba stup s električnom rasvjetom pomaknuti za 1 metar, a na njemu je već godinama gnijezdo roda. Što se može poduzeti da se gnijezdo ne uništi? Radovi će se izvoditi oko 20.5.2007.
Mačka je iz gnijezda izbacila malog kosa (čini se po izgledu da je kos mada smo 85% sigurni). Izgleda da nije ozlijeđen. Sad ne znamo što dalje. Pokušali smo mu dati vode na špricu. Lagano prihvaća,ali ne znamo s čime ga hraniti!
Našli smo malu ptičicu, mislimo da je zebica. Teško je letjela i udarala je u fasadu zgrade. Dali smo joj vode i hrane za kanarinca. Sada jede i pomalo skakuće po kutiji. Šta da radimo dalje? Možemo li je zadržati?
Želio bih snimiti pjevanje ptica. Kako mogu dobiti dobar snimak, npr. na laptopu? Postoji li prikladno pojačalo i sl., te gdje se može nabaviti?
Između klime i zida zgrade napravili su gnijezdo kosevi (trenutno su u gnijezdu i tri mlada kosića), a zbog naglog zatopljenja primorana sam uključiti klimu. Da li postoji neka "služba" koja bi premjestila gnijezdo ili nešto slično?
Zanima me kako da dođem do abecednog popisa ptica hrvatskog nazivlja? Bila je jedna stranica na netu, ali je uklonjena.
Prije 4 dana su se pojavile 3 bijele rode u našem kraju, dvije rode pokušavaju napraviti gnijezdo na električnom stupu gdje se grana više kabela, ali imam osjećaj da im baš i ne ide, tj. granje im sve pada dolje. Čuo sam informaciju da se može kontaktirati nekoga da postavi umjetnu
platformu. Pa sad, da li možete vi nekog kontaktirati ili javiti meni neki broj kome da se javim, ili dati neki savjet kako pomoći.
Trčeći ujutro Maksimirom već sam par puta zapazio pticu koju na engleskom zove Blue Heron (Ardea Herodias). Ne znam naziv na hrvatskom jeziku, no
zanima me da li je ta ptica tu zalutala ili i inače boravi u Maksimiru.
Kako je moguće ustvrditi vlasnika ptice (ili se radi o redovitom prstenjenju)? Naime, već nekoliko dana na balkonu imam goluba, prstenovanog (cro21091 ili takvo što), pitomog. Malo odleti pa se vrati, spava na balkonu itd.
Molila bih vas da mi pošaljete fotografiju ptice zlatna vuga.
Koliki je životni vijek galebova?
Što da učinimo, živimo u zgradi na Savici, ljudi neprestano bacaju kruh s balkona i hrane golubove koji prenose zaraze i ugibaju. Molimo da nam date neki savjet kako bi zaštitili i njih i sebe od
bolesti koje prenose.
Uzgajivač sam egzotičnih i rijetkih fazana. Fazane uzgajam dvadesetak godina
a jučer sam saznao da su uzgajivači velikih papagaja slali zahtjev za
izdavanje dopuštenja za uzgoj Hrvatskom ornitološkom savezu koji će te
zahtjeve proslijediti Ministarstvu kulture, Uprava za zaštitu prirode. Rečeno
je da je zadnji rok slanja zahtjeva bio 28. prosinca 2006. god. Kada sam
upitao zašto ja o tome nisam obaviješten, a član sam uzgajivača malih
životinja, rečeno mi je bilo da nisu znali da i fazani spadaju u zaštićene
vrste. Kako ja uzgajam tragopane i Himalajske monale kao i neke od vrsta
paunastih fazana, vijerujem da ih moram prijaviti. Zanima me da li ih nekako
mogu prijaviti naknadno i, ako ne mogu, da li će mi ih sada netko, ne daj Bože,
oduzeti ili nešto slično.
Molio bih vas da mi pomognete oko jednog problema, a problem je slijedeći:
Na krovu moje kuće nalazi se gnijezdo roda, u koje one dolaze već 26 godina.
To njihovo stanovanje je ostavilo traga na krovu, tako da je krov jako
uništen i trebalo bi ga zamjenit. Molim vas da mi kažete kome bih se mogao
obratit u vezi preseljenja gnijezda i da li se mogu dobit neka novčana
sredstva za popravak krova?
Ovih dana imamo prilike po livadama Gorskog Kotara vidjeti talijanske lovce u lovu na ptice. Love čak i pedesetak metara od kuća. Na pse (na psečje ogrlice) stavljaju vabilice, a vjerojatno koriste i druge vrste vabilica. Bilo bi dobro da osoba nadležna za inspekciju malo prođe po lovištima i izvrši nadzor, a također da se i na obližnjim graničnim prijelazima malo pooštri kontrola dotičnih osoba i vozila!
Poštovana redakcijo, voljela bih znati sve o crnom gavranu (Corvus corax). Da li ima neka specijalna knjiga o gavranima i vranama na Hrvatskom jeziku i gdje je mogu kupiti.
Interesira me dali je hvatanje češljugara pomoću ljepila zbog držanja u zatočeništvu i preprodaje kažnjivo i kolike su kazne. Poznajem ljude koji to neometano rade, te love ptice u Slavoniji i voze ih u Rijeku radi šverca.
Stanujem u zgradi u Donjem Miholjcu. Stan koji su kupili moji roditelji u istoj zgradi bio je u vlasništvu jednog umirovljenika koji
nije grijao sve sobe, odnosno nije koristio sve dimnjake pa je roda tu izgradila gnijezdo. Kupovinom stana od strane mojih roditelja dimnjak se
počeo koristiti, međutim, ne vuče dobro, dimnjačari ga ne mogu očistiti, a moji roditelji su zabrinuti. Molim vas da mi odgovorite
što nam je činiti. Postoji i mogućnost premještanja gnijezda, ali ne znamo tko to može učiniti.
Da li se kod ptica (konkretno zeba) obnavlja kljun? Slomljen
joj je gornji dio kljuna, zanima me da li se može oporaviti i ako može kako je hraniti do
tada?
Da li ptice (u ovom slučaju vrapci) izbacuju mlade iz gnijezda?
Nađosmo mlado ptiče i vratismo ga u gnijezdo pa me sad brine da li je to bilo ispravno.
Pitanja vezana uz IBA područja:
1) Da li je popis IBA područja na stranici konačan?
2) Nije mi jasno zašto ni jedan od tri ornitološka rezervata na Pagu nije
uvršten na taj popis.
3) Na koji način mogu sudjelovati u radu Društva?
Koliko je teška odrasla roda?
- Odrasla ptica teška je 3-3.5 kg.
Ja sam dipl. biolog a volio bih se baviti
ornitologijom. Koji su prvi koraci prema kojima moram ići kako bih naučio ovu profesiju?
Našli smo u dvorištu ptičicu. Mislimo da je
zeba. Teško leti. Što nam je činiti?
HRANJENJE PTICA ZIMI
Kao društvo za zaštitu ptica lijepo bih vas molio par savjeta s
čim hraniti ptice u ove zimske dane kao što su kosovi, sjenice,
stiglici, žune i ostale šumske ptice?
IZRADA KUĆICA
Molim Vas da me uputite gdje mogu naći nacrte za izradu kućice za
ptice za vrapce ili sjenice.
LITERATURA
Prije dvije godine na izložbi malih životinja vidjela sam knjigu
o pticama Europe na hrvatskom jeziku koja je ilustrirana sa lijepim
slikama ptica, njihovim obitavalištima i ostalim podacima - čime
se hrane, stanište... Voljela bih je kupiti, proučiti i imati u
svojoj biblioteci. Zanima me naslov, izdavač i gdje se može kupiti.
PREPARATORI PTICA
Zašto inspektori za zaštitu prirode više pozornosti ne posvete preparatorima
ptica, jer bi se uvođenjem reda u tom zanimanju, smanjio broj nezakonitih
radnji tj. krivolova od strane neupućenih lovaca i ostalih građana?
RUŠENJE GNIJEZDA
Koji je najbolji put djelovanja kada se uvidi problem bespotrebnog
rušenja gnijezda lastavica?
Nekoliko korisnih informacija:
Popis zaštićenih vrsta određen je Pravilnikom
o zaštiti pojedinih vrsta ptica (Aves)
NN 43/95 i dostupan je putem Narodnih novina na web-u a i na
ovim stranicama.
Zavod za ornitologiju HAZU, Gundulićeva 24, Zagreb – tel: 01 4825
400;
Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode, Ul. Grada Vukovara
78/III - tel: 01 610 6555; više informacija na web
stranicama Ministarstva kulture;
Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode, Odjel za pravne
i inspekcijske poslove zaštite prirode, Ul. Grada Vukovara 78/III,
Zagreb:
Vladimir Lindić - načelnik - tel: 01 610 6197, GSM: 098 406 311
e-mail: vladimir.lindic@min-kulture.hr
Katica Bezuh – glavna inspektorica zaštite prirode - tel: 01 610
6184
e-mail: katica.bezuh@min-kulture.hr
Branko Hromatko, viši inspektor– tel: 01 610 6082
e-mail: branko.hromatko@min-kulture.hr
Juraj Posarić, viši inspektor - tel: 01 610 6181
e-mail: juraj.posaric@min-kulture.hr
Iva Vasileski, inspektorica - tel: 01 610 6289
e-mail: iva.vasileski@min-kulture.hr
Ispostava Đakovo:
mr. sc. Željko Vuković, viši inspektor- tel/fax: 031 821 851
e-mail: zeljko.vukovic@min-kulture.hr
Ispostava Rijeka:
mr. sc. Ivanka Jelinić, viša inspektorica – tel: 051 325 770
e-mail: ivanka.jelenic@min-kulture.hr
Ispostava Split:
mr. sc. Marijana Franičević, inspektorica - tel: 021 347 479
e-mail: marijana.franicevic@min-kulture.hr
Ispostava Šibenik:
Davor Cukrov, viši inspektor- tel: 022 215 800
e-mail: davor.cukrov@min-kulture.hr
Ispostava Varaždin:
Hrvoje Stunković, viši inspektor – tel: 042 301 686, GSM: 098 406
984
e-mail: hrvoje.stunkovic@min-kulture.hr
Ispostava Zadar:
Damir Mitrović, inspektor – tel: 023 309 809
e-mail: damir.mitrovic@min-kulture.hr
Ukoliko imate pitanja, molimo da nam se obratite
putem kontakt formulara.
|
www.ptice.hr 
IBA