Radionica “Ponovno pokretanje projekta - Ornitološki značajna područja u Hrvatskoj” održana je u prostorijama Ministarstva za zaštitu okoliša i prostornog uređenja u Zagrebu, Vukovarska 78, 1. srpnja 2002. Radionica je održana prema vremenskom i sadržajnom tijeku dnevnog reda kojeg su sudionici primili zajedno s pozivom na prisustvovanje radionici.

Cilj radionice bio je dogovoriti principe i načine ponovnog pokretanja europskog projekta "Područja važna za ptice" (Important birds area - IBA) u Hrvatskoj. IBA program je globalna inicijativa međunarodnog partnerstva nevladinih udruga BirdLife International usmjerena prema identifikaciji mreže važnih područja za zaštitu ptica i njihovoj zaštiti. Europski IBA program je u proteklom desetljeću potaknuo identifikaciju, istraživanja i zaštitu područja važnih za ptice, uključujući upravljanje područjima, monitoring, edukaciju, zagovaranje zaštite, te potaknuo zakonsku zaštitu područja na nacionalnoj i internacionalnoj razini. Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode (HDZPP) pridruženi je član BirdLife International i kao takvo odgovorno za provođenje IBA programa u Hrvatskoj.

Radionica “Ponovno pokretanje projekta - Ornitološki značajna područja u Hrvatskoj”

Voditelji radionice bili su predstavnici BirdLife International: Des Callaghan, voditelj europskih istraživačkih projekata i Szabolcs Nagy, europski IBA koordinator. Sudionici radionice bili su članovi HDZPP, predstavnici znanstvenih i nevladinih institucija te predstavnici MZOPU.

Sudionike su predstavnici BirdLife International upoznali sa osnovnim idejama i postavkama IBA programa. S. Nagy održao je prezentaciju europskog IBA programa, a D. Callaghan prikazao je vrste zahtjevanih podataka i standarda za identifikaciju IBA područja. Oba izlagača naglasili su da je funkcija IBA programa prepoznati, zaštititi i upravljati lokalitetima koji su važni za dugoročni opstanak prirodnih ptičjih populacija. Ekološki integritet ovih područja bit će presudan za zaštitu ptica. Zakonska zaštita, upravljanje i monitoring IBA područja važni su ciljevi planiranih aktivnosti kojima se mnoge ptičje vrste mogu adekvatno zaštititi. U većini slučajeva, načini distribucije populacija ptica omogućuje izbor područja čija zaštita omogućuje i zaštitu većeg broja vrsta. IBA program je globalne razine i predviđa se da će biti prepoznato 20 000 lokaliteta korištenjem standardnih i međunarodno priznatih kriterija za odabir važnog područja za ptice. Područja se identificiraju na osnovi brojnosti vrsta i veličine populacija ptica - IBA zajedno predstavljaju i mrežu lokaliteta na ukupnoj zoogeografskoj distribuciji vrste. Cilj IBA programa je i provođenje nacionalnih strategija zaštite promidžbom i razvojem nacionalnih programa zaštićenih područja. D. Callaghan opisao je procese identifikacije i monitoringa IBA. Naglasio je potrebu preciznog poznavanja situacije (veličine područja i veličine populacije ptica), čimbenika ugroženosti te planova korisnika prostora (gospodarenje i zaštita). U raspravi u koju su se uključili svi sudionici radionice naglašeno je da situaciju provođenja IBA program u Hrvatskoj otežava manjak i financijskih i ljudskih resursa. Zaključeno je da se ovi problemi trebaju rješavati postupno, koristeći iskustvo sličnih udruga iz drugih europskih država. dat je naglasak i na potrebi jačanja civilnog društva u Hrvatskoj i uključivanju svih korisnika prostora, edukaciji i jačanju svijesti o potrebi zaštite prirodne baštine jer IBA program nije samo znanstveni projekt. Ana Štrbenac (Uprava za zaštitu prirode, MZOPU) održala je izlaganje "Moguća uloga IBA u razvoju politike zaštite prirode u Hrvatskoj". Naglasila je da će ponovno pokretanje IBA programa pomoći i nadopuniti planirano uspostavljanje "Nacionalne mreže praćenja stanja biološke raznolikosti".

U nastavku rada D. Callaghan i S. Nagy vodili su rad dviju skupnih rasprava analizirajući postojeće stanje praćenja ptica i njihovih staništa u Hrvatskoj: "Ključne osobe i institucije, njihove mogućnosti – snaga i slabost" i "Što je raspoloživo? – postojeći izvori podataka i njihova kakvoća, zemljopisna pokrivenost". Analiza je pokazala da u Hrvatskoj postoji nekoliko nacionalnih institucija koje imaju dostupne podatke: Zavod za ornitologiju HAZU, MZOPU, županijske Javne ustanove za upravljanje zaštićenih dijelovima prirode, Javne ustanove parkova prirode i nacionalnih parkova te Hrvatski prirodoslovni muzej. Dvije nevladine udruge, HDZPP i Hrvatsko ornitološko društvo, također imaju dio potrebnih podataka, koji su djelomično publicirani. Uskoro će biti objavljen i Crvena knjiga ptičjih vrsta Hrvatske koja će, uz podatke iz Javnih ustanova parkova prirode i nacionalnih parkova dati pregled ugroženosti ptica i njihovih staništa. Planove gospodarenja za sada nema niti jedno područje važno za ptice. Tibor Mikuska prezentirao je trenutno stanje IBA područja Hrvatske. Ostatak radionice bio je posvećen izradi plana i rasporeda glavnih aktivnosti potrebnih za ponovnog pokretanja IBA projekta u Hrvatskoj. U planu su razrađene sve potrebne tehničke pripreme, način stvaranje mreže lokalnih koordinatora i skrbnika za pojedina područja, predložena su znanstvena istraživanja te metode izvještavanja, promidžbe i komunikacije sa različitim interesnim skupinama.