Rezultati prebrojavanja roda 2010. godine

I ove godine uspješno je obavljeno prebrojavanje roda u Hrvatskoj sudjelovanjem ljubitelja ptica i prirode. Ova akcija održana je treći puta za redom. Interaktivnu kartu s prikazom do sada poznatih lokacija možete pogledati ovdje, a statistike prebrojavanja u .xls obliku možete preuzeti ovdje.

Osnovni cilj ove akcije je povećati interes javnosti za ptice i prirodu kako bi se podigla svijest o njenoj vrijednosti i osjetljivosti. Osjetljivost ove godine osobito je primijećena u Osječko-baranjskoj županiji zbog preobilnih proljetnih kiša i niskih temperatura. Svi sakupljeni podaci se arhiviranju i koriste se kada je potrebna usporedba sa zapažanjima prijašnjih godina. To može biti rasprostranjenost roda, brojnost, sposobnost reprodukcije, seobe i drugo.

Osim toga, sve lokacije sa adresama šalju se županijskim Javnim ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima. Javne ustanove Bjelovarsko-bilogorske, Brodsko posavske, Sisačko-moslavačke županije i Zagrebačkog prstena dodjeljuju novčana sredstva vlasnicima kuća koje na krovu imaju rodina gnijezda u svrhu njihove obnove. Postoji mogućnost da im se pridruže i ostale županije, a nadamo se da će im od naše strane dostavljeni podaci biti dobar poticaj. Zato budite slobodni pridružiti nam se i pomoći u promatranju roda.

Na interaktivnoj karti nalazi se ukupno 877 u odnosu na prošlogodišnjih 753. Odabirom gnijezda na karti pojavljuju se osnovni podaci o tom gnijezdu, a bojama su prikazane slijedeće informacije:

1. Ružičasta - gnijezda koja nisu bila zamijećena u prošlim prebrojavanjima (15,96%)
2. Zelena - od ranije poznata gnijezda koja su ove godine provjerena (24,98%)
3. Bijela - od ranije poznata gnijezda koja ove godine nisu provjerena (59,06%)

Možete primijetiti da se nove lokacije nalaze na rubnim područja pokrivenih do sada poznatih lokacija. Prijavljene su lokacije iz do sada zapostavljenih županija poput Međimurske, Karlovačke i Požeško-slavonske županije, ali popunjene su i ostale županije. Međutim, ipak su ostale velike površine duž Save i Drave koje nisu provjerene a koje vjerojatno skrivaju drugu polovicu pretpostavljene populacije roda.

Tablica "Statistika rodinih gnijezda 2010." sadržava pregled svih sakupljenih informacija razvrstanih po županijama, njih 13 iz kojih smo dobili prijave, a na dnu tablice je rekapitulacija podataka za cijelu Hrvatsku. U prvim stupcima nalaze se informacije o lokaciji pojedinih gnijezda zajedno sa zemljopisnim koordinatama, zatim slijedi ime i prezime svih promatrača, a poslije njih podaci koje su dojavili.

Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode u prebrojavanje roda i ostale akcije pokušava uključiti i amatere-volontere: školsku djecu, putnike, izletnike u Hrvatskoj. Poziv na prebrojavanje roda bio je poslan putem interneta, E-maila, NEWS-grupa, foruma, novinskih članaka, televizije i usmenim putem. Tako je ove godine sudjelovalo 55 osoba, u odnosu na prošlogodišnjih 49 osoba. Od tog broja potrebno je izdvojiti učenike osnovnih škola OŠ Ivan Filipović (dvoje djece i ravnatelj) i OŠ Sokolovac (sedmero djece i jedan voditelj), a tradicionalno sudjeluje i udruga Moslavina-info sa svoja tri člana. Sudjelovalo je 8 članova HDZPP-a, što znači da je iz javnosti sudjelovalo 47 osoba i to nas čini vrlo zadovoljnim unatoč tome što je provjeren gnijezda manji broj u odnosu na prošlu godinu. Svi sudionici ovog prebrojavanja dobili su na svoje E-mail adrese zahvalnice HDZPP-a, kao i pozivnice za učlanjenje u naše Društvo. Zastupljenost promatrača koji su prijavili više od 5% gnijezda je slijedeća: 7,77% Darko Podravec, 9,71% Tibor Mikuška i 6,29% Udruga Moslavina INFO (Hrs, Miletić, Šerbecki). Oni su obuhvatili 23,77% svih zapažanja. Promatrači su poslali i veći broj fotografija koje se nalaze u galeriji.

Rode se hrane u vlažnim i vlažnim livadnim staništima: kukcima, gmazovima, vodozemcima i malim ribama. Roditelji naizmjence odlaze po hranu i vraćaju se sa zalihom hrane u svojim voljama koju donose svojim mladima. Zato im je život uvelike olakšan ako se gnijezde u blizini vode. U skladu sa dosadašnjim promatranjima ustanovljeno da se 66,93% gnijezda nalazi na 500m od najbližeg vodotoka, 14,87% na udaljenosti manjoj od 1000m, 4,00% na udaljenosti manjoj od 1500m, 7,32% na udaljenosti manjoj od 2000m, a 6,86% na udaljenosti većoj od 2000m. To su postici koji odstupaju manje od 3% u odnosu na prošlogodišnje promatranje. Više od polovice populacije gnijezdi do 500m od vodotoka što potvrđuje da su rode ptice močvarice. To je jedan od argumenata kada se govori protiv regulacija rijeka i isušivanja okolnog tla, jer su takvi zahvati najodgovorniji za smanjenje populacije roda za 50% u zadnjih 50 do 100 godina. Ako je takav utjecaj na lako uočljive ptice, onda je isti takav i na druge slabije uočljive vrste koje su vezane uz vlažna staništa. To je važno znati pošto je 2010. godina proglašena godinom biološke raznolikosti koja je najveća u močvarnim staništima, danas najrjeđim i najugroženijima staništima.

Poznato je da se rode gnijezde u blizini čovjeka. To je ponašanje koje su vjerojatno razvile približavanjem ljudskih nastambi njihovom staništu i zbog ne nepovjerljivosti raznih grabežljivaca prema ljudima. Promatranjem je ustanovljeno da gnijezda su raspoređena ovako: 20,39% na krov, 15,44% na dimnjaku, 29,72% na električnom stupu, 29,84% na umjetnom nosaču, 2,30% na stablu i 2,30% na ostalim mjestima (toranj crkve, rasvjetni toranj, silos, stup dalekovoda, zid ruševine, vatrogasni toranj i sl.). Ovdje nema odstupanja većeg od 1% u odnosu na prošlogodišnje promatranje, vjerojatno zbog malog broja novih lokacija koji su mogle promijeniti ovaj dio statistike.

U cijeloj Hrvatskoj provjereno je oko 40% poznatih lokacija (355 gnijezda), što je lošiji rezultat od prošlogodišnjih 60%. U tim gnijezdima zapaženo je 298 parova odraslih roda, a bez roda je bilo 60 provjerenih gnijezda. U prosjeku ih je bez mladih bilo 205 (57,26%) što je povećanje od oko 26%, 1 mladog je imalo 62 para (17,32%) što je povećanje od oko 3%, 2 mlada imao je 72 para (20,11%) što je smanjenje od oko 2,6%, 3 mladih imalo je 18 parova (5,03%) što je smanjenje od oko 15%, 4 mlada je imao 1 par (0,28%) što je smanjenje od oko 8%, a 5 mladih nije imao niti jedan par roda (0%) dok ih je prošle godine bilo oko 1%. Očit je pad u brojnosti mladih roda.

U cijeloj Hrvatskoj zapaženo je 264 mlade rode, u Osiječko-baranjskoj županiji svega 11. To je u odnosu na prošlogodišnjih 765 za cijelu Hrvatsku i 190 mladih roda za inače najuspješniju Osiječko-baranjsku županiju očito vrlo veliki neuspjeh u pokušaju razmnožavanja čak i ako uzmemo u obzir da je ove godine provjeren manji broj gnijezda nego prošle. Ove godine u toj županiji 91,45% provjerenih gnijezda bilo je bez mladih, jednog mladog je imalo 3,66%, dvoje mladih 4,88%. Troje, četvero i petero mladih nije imalo niti jedno provjereno gnijezdo!

Za takvu situaciju odgovorne su vremenske neprilike u proljeće. U više navrata bile su prisutne dugotrajne kiše koje su promočile gnijezda i perje odraslim rodama što ih je onemogućilo u održavanju potrebne temperature jaja i eventualnih ptića. Od pomoći nisu bile ni niske temperature za to doba godine zbog kojih je dio plijena bio skriven u mirovanju i nedostupan. Takvo vrijeme posebno je bilo izraženo u Baranji i istočnoj Slavoniji koji su bili poplavljeni. Stradali su i ljudi i rode i druge vrste bez obzira na uzroke ovakvih meteoroloških odstupanja.

Ako se prema napravljenim uzorcima po županijama izračuna prirodni prirast koji se zatim primjeni na poznata gnijezda koja nisu provjerena može se izračunati procjena da je u Hrvatsku doletjelo 1029 roda, a na seobu odletjelo 2097 roda, što je za oko 50 roda manje nego u prošlogodišnjoj procjeni. Razlika bi vjerojatno bila još veća da nije povećan broj promatranja u drugim županijama koje nisu u toliko velikoj mjeri zahvaćene meteorološkim nepogodama.

Idućih godina treba obratiti pažnju na brojnost roda koje se vraćaju u Osječko baranjsku županiju zbog toga što se u normalnim okolnostima svoja gnijezda vraća približno jednak broj parova svake godine, ali ovaj puta na seobu u toplije krajeve ne odlaze mladi kojih praktički i nema. To bi moglo imati utjecaja na kasniju brojnost roda u tom dijelu Hrvatske. Mlade rode koje za roditeljima odlete u toplije krajeve vraćaju se u rodni kraj na prvo gniježđenje tek nakon dvije do tri godine.

Ove godine postavljana su razna i dobra pitanja vezana za rode. Zašto rode putuju tako daleko, kako uvijek nađu svoj put i gnijezdo, zašto su si parovi tako vjerni? Sve je vjerojatno počelo na kraju ledenog doba, prije više od sto tisuća godina. Tada je polarni led prekrivao cijele kontinente, a ekvator je imao umjereniju klimu, tako da ptice vjerojatno nisu selile u današnjim razmjerima. Kako se klima zagrijavala led se povlačio prema polovima, ekvator je postajao sve topliji, a godišnja doba sjeverno i južno od njega postajala su sve izražena što je nagnalo ptice na sezonsko uzmicanje i premještanje u potrazi za svojom hranom. Prvih nekoliko desetaka tisuća godina migracije su vjerojatno predstavljale udaljenosti jedva nekoliko stotina kilometara, ali postepeno su prerasle u današnje desetke tisuća kilometara. Kroz taj dugotrajan proces ptice su evoluirale i kroz fizionomiju i kroz ponašanje. Preživljavale su samo one koje su imale ili dovoljno snage ili dovoljno učinkovit način leta poput jedrenja na obalnim i riječnim vjetrovima, samo one koje su imale ili dobru orijentaciju u prostoru ili odgovarajuća osjetila za nju poput osjetljivost na usmjerenost zemljinog magnetskog polja, samo one koje su imale dobro pamćenje o konkretnoj lokaciji gnijezda i na kraju ali ne najmanje važno, one ptice koje su imale osjećaj za vjernost partneru! Nakon što krene seoba u toplije krajeve parovi se razdvoje u mnoštvu od više stotina tisuća ptica koje putuju preko Male azije. Ne sastanu se do iduće sezone gniježđenja na vlastitom gnijezdu. Gnijezdo im je poput poštanskog sandučića čiju adresu zna samo vjerni par i ljubomorno ga čuvaju za sebe. Čak tjeraju ostale rode dok se ne pojavi partner koji može kasniti u dolasku desetak dana. Na taj način vjernošću osiguravaju preživljavanje vrste kroz uspješno razmnožavanje provjereno uspješnih parova.

Iduće godine rode će se vratiti, a mi smo opet spremni dočekati ih i promatrati ih. Ali do tada nam javite lokacije gnijezda koja su vama poznate bez obzira na doba godine. Tako ćemo se bolje pripremili za iduću sezonu. Dojave sa adresama ili zemljopisnim koordinatama možete poslati na E-mail adresu darkopod(et)gmail.com. I iduće godine svima ću ponuditi besplatnu uslugu izrade auto-karte za obilazak terena, a svim sudionicima poslati ćemo zahvalnice HDZPP-a.

Neka vam rode i iduće godine donesu puno sreće!

Darko Podravec, HDZPP

Povratak na Kartiranje i prebrojavanje bijelih roda