Rezultati prebrojavanja roda 2011. godine

I ove godine uspješno je obavljeno prebrojavanje roda u Hrvatskoj sudjelovanjem ljubitelja ptica i prirode. Interaktivnu kartu s prikazom do sada najvećim brojem poznatih lokacija možete pogledati ovdje, a statistike prebrojavanja u .xls obliku možete preuzeti ovdje.

Na interaktivnoj karti nalazi se ukupno 1199 gnijezda u odnosu na prošlogodišnjih 877 što je veliki skok za koji je zaslužno i sudjelovanje županijskih javnih ustanova za zaštitu prirodnih vrijednosti koje su proslijedile podatke sakupljene kroz projekt Zaštite i očuvanja bijele rode. Tim projektom vlasnicima kuća sa rodinim gnijezdom godišnje se dodjeljuje 700kn u svrhu održavanja krovišta. Posebno zahvaljujemo JU Varaždinske županije, JU Požeško-slavonske županije, JU Sisačko-moslavačke županije. Posjedujemo i informaciju dobivenu od JU Vukovarsko-srijemske županije: Na području VSŽ trenutno je zapaženo 135 gnijezdo bijele rode, ove godine je zabilježeno 13 neaktivnih gnijezda, 10 gnijezda na kojima su se nalazile samo odrasle rode, te 250 mladih roda. To znači da u Hrvatskoj ima više od 1334 rodinih gnijezda. Gnijezda dojavljenih od strane javnih ustanova na karti su označene plavom bojom (20% od svih gnijezda), gnijezda ostalih promatrača nagrađenih zahvalnicom sa punim imenom i prezimenom označena su zelenom bojom (58% od svih gnijezda), a neprovjerena gnijezda bijele su boje (64% od svih gnijezda).

Rodina gnijezda zabilježena do 2011. godine

Tablica “Statistika rodinih gnijezda 2011“ sadržava pregled svih sakupljenih informacija razvrstanih po županijama, a na dnu tablice je rekapitulacija podataka za cijelu Hrvatsku. U prvim stupcima nalaze se informacije o lokaciji pojedinih gnijezda zajedno sa zemljopisnim koordinatama, zatim slijedi ime i prezime svih promatrača, a poslije njih podaci koje su dojavili.

Ove godine bilo je 44 sudionika, u odnosu na prošlogodišnjih 55. Zatupljenost promatrača veća od 5% je slijedeća : 15,71% JU Požeško-slavnoska, 12,41% Darko Podravec, 8,70% JU Sisačko-moslavačka, 7,96% Tibor Mikuska, 6,58% Livia Miletić, 6,58% Jerko Miletić, 6,48% Viktorija Miletić, 6,48% Sandra Hrs i 5,84% Nikola Wolf.

Rode se hrane u vlažnim livadnim staništima: kukcima, gmazovima, vodozemcima i malim ribama. Roditelji naizmjence odlaze po hranu i vraćaju se sa zalihom hrane u svojim voljama koju donose svojim mladima. Zato im je život uvelike olakšan ako se gnijezde u blizini vode. U skladu sa dosadašnjim promatranjima ustanovljeno da se 70% gnijezda nalazi na 500m od najbližeg vodotoka, 13% na udaljenosti manjoj od 1000m, a ostale na većoj udaljenosti. To su rezultati promatranja u skladu sa dosadašnjim promatranjima.

Čigoč

Mužilovčica

Više od polovice populacije gnijezdi do 500m od vodotoka i močvarnih staništa što potvrđuje da su rode ptice močvarice. Posebno je zanimljiv uvid u rasprostranjenost rodinih gnijezda u Parku prirode Lonjsko polje gdje rode gnijezde, naravno na kućama, ali sa povećanim koncentracijama uz stara korita rijeke Save, znanim pod nazivom mrtvice. Mrtvica nastaje prirodnim meandriranjem rijeke pod utjecajem Coriolisove sile zbog koje dolazi do premještanja riječnih sedimenata, tako da rijeka ponekad skrati svoj tok presijecanjem pojedinih meandara i napušta taj dio korita. Mrtvice se nakon toga pune vodom samo za vrijeme visokih voda. Tako se one ponašaju kao dio akumulacija koje privremeno skladište višak vode koji rijeka ne može propustiti kroz svoje korito i tako se umanjuje opasnost od poplava u naseljima nizvodno. Mrtvice su kao močvarna staništa područja sa većom biološkom raznolikošću, jer se oko njih osim bijelih roda okuplja i razmnožava veći broj ugroženih i zaštićenih vrsta ptica i drugih životinja nego drugdje. Naravno, uz preduvijet ekološki prihvatljivog odnosa ljudi prema prirodi na tom području, odnosno tradicionalnog načina života. Regulacija rijeka i time trajnog isušivanja okolnog tla diljem Hrvatske najodgovornija je za smanjenje populacije roda za 50% u zadnjih 50 do 100 godina. Ako je takav utjecaj na lako uočljive ptice, onda je vrlo sličan i na druge slabije uočljive vrste koje su vezane uz vlažna staništa, što je jedan od najjačih argumenta protiv takvih zahvata u prirodu, a koji je kroz zakonsku regulativu prihvaćen u EU. Više o rijekama Hrvatske i njihovim ulogama možete saznati ovdje.

U cijeloj Hrvatskoj provjereno je oko 36% poznatih lokacija (437 gnijezda), što je lošiji rezultat od prošlogodišnjih 40%. U tim gnijezdima zapaženo je 417 parova odraslih roda, a bez roda je bilo 20 provjerenih gnijezda. Bez mladih bilo je 57 gnijezda (12,87%) u odnosu prošlogodišnjih 205 (57,26%), 1 mladog imalo je 50 (11.29) a prošle godine 62 para roda (17,32%), 2 mlada imao je 104 (23,47) a prošle godine 72 para roda (20,11%), 3 mladih imalo je 139 (31,38%) a prošle godine 18 parova (5,03%), 4 mlada je imao 74 (16,70%) a prošle godine 1 par (0,28%), a 5 mladih imao je 19 (4,29%) a prošle godine niti jedan par roda (0%).

Nakon prošlogodišnjeg prebrojavanja izvijestili smo da je cijeloj Hrvatskoj zapaženo 264 mladih roda, a u Osiječko-baranjskoj županiji svega 11. Ove godine je odnos 1066 prema 258 što je uobičajeni odnos. Ovog proljeća nisu se ponovile niske temperature te obilnih pljuskova koji su uništili više od 90% rodinih legla, ali i drugih vrsta koje se gnijezde na krošnjama i drugim otvorenim prostorima. S obzirom da je 2010 godine bilo zauzeto 83%, a ove godine 95% provjerenih gnijezda, čini se da veliki pomor mladih roda nije utjecao na opstanak vrste. Eventualna prazna gnijezda zauzele su ranije generacije mladih rode, jer rode prije „punoljetnosti“ nekoliko godina borave u Africi. Sigurno su gnijezda zauzimale i rode koje su rođene u susjednim regijama koje nisu bile ugrožene lošim vremenskim uvjetima.

Ako se prema napravljenim uzorcima po županijama izračuna prirodni prirast koji se zatim primjeni na poznata gnijezda koja nisu provjerena može se izračunati procjena da je u Hrvatsku doletjelo oko 2288 roda, a na seobu odletjelo 5855 roda.

Pojedini promatrači poslali su zanimljive komentare koje ovdje objavljujemo:

• Osijek 002 - Mario Jelinić - Kada idu po hranu prelaze preko moga krova, na putu do Drave, prošle godine im je ispala zmijica iz kljuna dok su prelijetale moju kuću (bezopasna bjelouška).
  
• Budimci 002 - Josip Ledinšćak i Dora Dvoržak - Gnijezdo se nalazi na dimnjaku napuštene kuće bez krova.
  
• Desna Martinska Ves 001 - Miljenko Mikliš - Ovo gnijezdo nalazilo se na dimnjaku kuće u neposrednoj blizini sadašnjeg stupa na kojem je napravljeno podnožje za gnijezdo (koliko je meni znatno više od 10 godina). S obzirom da su vlasnici kuću srušili prošle godine, stavljen je novi betonski stup (vjerojatno od elektre) i na njemu umjetno podnožje (drvena ploha). Prošle godine (2010.) u kasnu jesen gnijezdo je premješteno na spomenuto podnožje na stupu. Rode su ga prihvatile i gnijezdile se u njemu.
  
• Dužica 001 - Domagoj Cestarić - Na toj se lokaciji gnijezdo nalazilo godinama no kako se jedan stari par roda nije vratio prije 5-6 godina naselile su ga mlade rode koje su imale više neuspješnih gniježđenja (gnijezdo im se više puta rušilo zbog neiskustva u izradi, a i nekoliko puta su ga moralo braniti od drugih roda). Svake godine mladi rodan dolazi prvi i to s zakašnjenjem do mjesec dana u odnosu na druge rode u okolici!!!! Nakon tri godine komuniciranja s nadležnim institucijama jedva sam ih uspio nagovoriti da postave podnožje što je i učinjeno jesenas. Nakon što su sredili gnijezdo rodan svakodnevno lovi u okolici dok ženka sjedi u gnijezdu. Mislim da će im i ove godine propasti gniježđenje.
  
• Vukovar 002 - Milan Paun i Mirjana Miščević - Ove rode su prošlih godina bile u gnijezdu udaljenom od ovog par desetaka metara, ali je ono zbog obnove zgrade na kojoj je bilo smješteno prebačeno na susjedni dimnjak, međutim rode nisu prihvatile tu novu lokaciju već su si napravile novo gnijezdo na susjednoj zgradi. Gnijezdo je prava turistička atrakcija pošto se nalazi u strogom centru grada na zgradi Hrvatskog radija Vukovar.

Kao zanimljivost ovdje objavljujemo i fotografiju odmaranja jata od barem 26 roda u Splitu 18.08.2011.

Fotografirao Ante Karanušić

Fotografija potvrđuje ranije dojave sa Korčule, što pokazuje da rode ne koriste kao seobeni pravac samo crnomorsko porječje i pripadajuću obalnu crtu sve do južne Afrike, nego da koriste i Jadransku obalnu crtu. Kao ptičja vrsta koja ne putuje preko otvorenog mora nego jedri na termalima koji nastaju duž obala, određeni broj roda kao pogodniji put odabiru Hrvatsku, Crnogorsku, Albansku i Grčku obalu, kako bi se u Maloj Aziji pridružile ostalim rodama na putovanju u svoja zimovališta. To još jednom pokazuje važnost očuvanja sve ugroženijih odmorišta za ptice selice koje se nalaze i u našem priobalju. Neka od njh su jezera Njivice i Ponikve na Krku, ornitološki rezervati Veliko i Malo blato na Pagu, Park prirode Vransko jezero, Nacionalni park Krka, rijeka Cetina, delta Neretve, ali i druge brojne manje ili veće lokacije. Ipak je to putovanje od 15.000km!

Iduće godine rode će se vratiti, a mi smo opet spremni dočekati ih i promatrati ih. Javite lokacije gnijezda koja su vama poznate bilo kada. Tako ćemo se bolje pripremili za iduću sezonu. Dojave sa adresama ili zemljopisnim koordinatama možete poslati na E-mail adresu darkopod@gmail.com.

Neka vam rode i iduće godine donesu puno sreće!
Predsjednik HDZPP-a
Darko Podravec

povratak na novosti